Stres opisuje ono što ljudi doživljavaju kada su pod mentalnim, fizičkim ili emocionalnim pritiskom. Neki od fizičkih simptoma i znakova stresa su da se osoba osjeća nervoznije nego inače, loše spava, osjeća pad energije, ima probavne probleme, bol u grudima, visok tlak. Psihički simptomi stresa mogu biti anksioznost (zabrinutost), depresija, napadi panike, tuga. Čimbenici koji mogu uzrokovati stres mogu proizaći iz svakodnevnih obaveza i rutina, uključujući posao, obitelj i financije. Ostali uzročnici stresa uključuju vanjske čimbenike kao što su izloženost određenim okolišnim uvjetima, siromaštvo, diskriminacija i nejednakost u društvu. Ozbiljni zdravstveni problemi poput dijagnoze raka kod neke osobe ili bliskog prijatelja i člana obitelji, također mogu uzrokovati stres.
Stres može djelovati na imunološki sustav čovjeka na mnogo načina. Za većinu osoba stres je dio života i može trajati kratkoročno i dugoročno kao što je u slučaju kad netko brine za blisku bolesnu osobu. Koliko god trajao nitko ne uživa u osjećaju stresa.
Pitanje koje se konstantno nameće je može li stres uzrokovati nastanak bolesti pa i onih najozbiljnijih kao što je rak? Dakle, stres može indirektno utjecati na nastanak bolesti jer može utjecati na slabljenje imunološkog sustava. Isto tako, osobe koje su pod kroničnim stresom mogu usvojiti određena nezdrava ponašanja poput pušenja cigareta, konzumacije alkohola, prejedanja i smanjenja tjelesne aktivnosti, a što se samo po sebi povezuje s povećanim rizikom od nastanka mnogih bolesti pa i onih najozbiljnijih kao što je rak.
Uklanjanje ili modificiranje različitih čimbenika stresa od ključne je važnosti za zaštitu i poboljšanje imunološkog odgovora osobe.
Povezanost između stresa i imunološkog sustava
Potrebno je reći da svaki stres nije nužno loš. Naime, akutni stres je dio našeg svakodnevnog života i utječe na nas na način da smo stalno na oprezu.
Kada osoba počinje osjećati da je pod stresom tada tijelo proizvodi više hormona kortizola. U kratkim naletima kortizol može ojačati imunološki sustav ograničavanjem nastanka upale u organizmu. Problem je što se tijelo s vremenom, kada dosegne razinu kroničnog stresa, može naviknuti na previše hormona kortizola u krvi što dovodi do mogućnosti stvaranja više upalnih procesa u organizmu.
Osim toga, kronični stres dovodi do smanjenja broja limfocita u organizmu (bijele krvne stanice koje pomažu u borbi protiv infekcije). Što je niža razina limfocita to smo više izloženi riziku od virusa uključujući i običnu prehladu. Tada osoba može početi osjećati „bolest izazvanu stresom“. Imunološki sustav počinje slabiti te se ne može boriti protiv infekcija i drugih bolesti.
Visoke razine stresa također mogu uzrokovati depresiju i tjeskobu što također može dovesti do viših razina upale. Dugoročno gledano, visoke razine upale ukazuju na preopterećen, preumoran imunološki sustav koji ne može pravilno zaštiti osobu.
Ostala stanja koja su snažno povezena sa stresom
Kronična upala, koja može nastati kao posljedica nekontrolirane visoke razine stresa, može dovesti do razvoja i progresije mnogih bolesti imunološkog sustava kao što su: artritis, lupus, psorijaza, upalna bolest crijeva. KontinuiranI dugotrajnI stres također može dovesti do kardiovaskularnih problema, dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka (indirektno) te mentalnih poremećaja.
Dakle, iako se stres ne dovodi u direktnu vezu s nastankom raka dokazi iz laboratorijskih studija na ljudskim stanicama raka uzgojenim u laboratoriju sugeriraju da kronični stres može uzrokovati pogoršanje (napredovanje) i širenje (metastaziranje) raka. Iako su neke studije izvijestile o smanjenom preživljavanju osoba s dijagnozom raka koje su pod stresom dokazi za to su općenito slabi.
Kako kontrolirati stres i spriječiti bolest
Nekoliko korisnih taktika za smanjenje stresa i jačanje imunološkog sustava:
Meditacija i mindfulness
Meditacija tri do četiri dana tjedno može učiniti puno za smanjenje razine stresa. Već 10-15 minuta dnevno mogu biti od velike pomoći. Meditacija smanjuje razinu kortizola i upale u organizmu. U procesu meditacije važno je odvratiti misli od bilo kakvih briga. Osoba npr. može u mislima posjetiti svoje omiljeno mjesto za odmor ili mirno (sigurno) mjesto kao što je vrt.
Prilagodba prehrane
Preporuka je uravnotežena prehrana koja sadrži voće, proteine, žitarice i vitamine kako bi imunološki sustav dobro funkcionirao. U svakodnevnu prehranu bi trebalo uključiti ribu, bobičasto voće, cjelovite žitarice za koje se pokazalo da pomažu zdravlju mozga. S obzirom da i znatno utječe na razine stresa potrebno je provjeriti pomaže li vam ono što jedete u opuštanju prije spavanja.
Prakticiranje yoge
Prakticiranjem yoge snižava se razina hormona stresa i smiruje živčani sustav čime se smanjuje upala. Duboko disanje pomaže povećati otpornost na infekcije.
Dovoljno sna
Nedostatak sna također može dovesti do više razine stresa i na taj način oslabiti imunološki sustav. Dakle, preporuka bi bilo 7-9 sati sna za odrasle osobe.
Također, smirujuća jutarnja rutina i rutina odlaska na spavanje pomaže postizanju uravnoteženog ritma tijekom dana što može pomoći u smanjenju svih stresora koji vam se mogu dogoditi.
Tjelesna aktivnost
Postoji dovoljno dokaza za zaključak da tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta tijekom i nakon liječenja od raka može smanjiti razinu stresa odnosno smanjiti anksioznost i simptome depresije.
Spoznati uzročnike stresa i kako se s njima nositi
Iako svi doživljavamo stres odnos svake osobe prema stresu je drugačiji. Svatko bi trebao znati što će ga najvjerojatnije izložiti stresu stoga može biti korisno identificirati okidače stresa, zabilježiti ih u dnevnik i pripremiti plan opuštanja kako biste se smirili slijedeći put kad se pojave okidači stresa.
Emocionalna i socijalna podrška može pomoći osobama s dijagnozom raka da se nauče nositi sa stresom. Takva podrška može smanjiti razinu depresije, anksioznosti i drugih simptoma povezanih s bolesti i liječenjem.
Zaključak o stresu i imunitetu
Dakle, stres u akutnim situacijama može biti zdrav i zaštitnički, S druge strane, potrebno je naučiti upravljati kroničnim stresom, koji indirektno može utjecati na nastanak i najozbiljnijih bolesti kao što je rak te uzrokovati pogoršanje i širenje raka. Potrebno je slušati svoje tijelo i obratiti pažnju na to je li stres koji osjećate stalan ili situacijski. U svakom slučaju postoje taktike za suočavanje sa stresom.
Ukoliko osjećate da se razina stresa ne popravlja čak niti nakon promjene načina života svakako je potrebno potražiti pomoć kod liječnika psihijatra ili druge stručne osobe (psiholog).
https://www.cancer.gov/about-cancer/coping/feelings/stress-fact-sheet
