Search
Close this search box.

Poveznica između konzumacije mesa i nastanka raka

Jedna od 10 preporuka organizacije American Institute for Cancer Research za smanjenje rizika od nastanka raka je ograničavanje konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina.

Postoje znanstveni dokazi da konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva. Prerađeno meso treba svakako izbjegavati, a preporuka je da se crveno meso konzumira  u količini od 350 – 500 grama tjedno (mjereno nakon obrade kuhanjem ili pečenjem). To je oko tri porcije tjedno koje nisu veće od špila karata.

Crveno meso uključuje neprerađenu govedinu, svinjetinu i janjetinu. Perad poput piletine i puretine se ne svrstava u crveno meso. Dakle, perad i riba nisu povezani s povećanim rizikom od nastanka raka.

S druge strane prerađeno meso je meso koje je soljeno, dimljeno, sušeno ili pripremljeno s konzervansima kao što su nitriti. Primjeri mesnih prerađevina su: slanina, šunka, hrenovke, kobasice, salame.

Razlozi zbog kojih se konzumacija crvenog mesa povezuje s povećanim rizikom od nastanka raka debelog crijeva su:

  • Crveno meso ima visok sadržaj tkz. hem željaza što može potaknuti nastanak raka debelog crijeva
  • Priprema crvenog mesa na visokim temperaturama dovodi do stvaranja spojeva kao što su heterociklički amini koji povećavaju rizik od nastanka raka
  • Nitriti koji se koriste u mesnim prerađevinama mogu povećati rizik od nastanka raka

 

Ukoliko osoba smanji unos crvenog mesa i mesnih prerađevina može dobiti dovoljno proteina konzumacijom peradi, plodova mora, mliječnih proizvoda i jaja. Također postoji izvor biljnih proteina kao što su: tofu (sir od soje), grahorice, leća, orašasti plodovi i sjemenke. Žitarice i povrće također imaju manje količine proteina.

Bitno je naglasiti da konzervirana riba ne spada u mesne prerađevine. Naime, konzerviranje je oblik prerade ali ne odgovara definiciji mesnih prerađevina (procesi poput dimljenja ili sušenja).

Kada se bira alternativa mesu preporuka je birati cjelovite namirnice biljnog porijekla s visokim udjelom hranjivih tvari i minimalnom preradom kao što su: tofu, crni grah i humus.

Važno je naglasiti da kvalitetna prehrana može pomoći i tijekom liječenja od raka (kemoterapija, radioterapija, kirurgija…).

 

Preporuke organizacije American Institute for Cancer Research za prehranu tijekom liječenja od raka su:

  • 2/3 ili više tanjura treba sadržavati hranu biljnog porijekla (povrće, voće, cjelovite žitarice, grahorica)
  • 1/3 ili manje tanjura treba sadržavati životinjske proteine (riba, perad ili jaja)
  • Ukoliko se konzumira crveno meso treba ga ograničiti na najviše tri porcije tjedno ili ukupno od 350 – 500 grama (mjereno nakon obrade kuhanjem ili pečenjem)
  • Konzumirati minimalno ili uopće ne konzumirati mesne prerađevine (hranovke, slanina, kobasice, salama)
  • Ograničiti konzumaciju prerađene hrane s visokim udjelom zasićenih masti, soli, rafiniranog škroba ili šećera
  • Ograničiti konzumaciju zaslađenih pića te umjesto toga odabrati vodu i nezaslađena pića

 

Ovakav oblik prehrane može osobi u procesu liječenja od raka pomoći na slijedeći način:

  • Brži oporavak od liječenja
  • Smanjen rizik od nastanka infekcije
  • Jačanje imunološkog sustava
  • Podizanje snage i energije
  • Bolja tolerancija na nuspojave liječenja
  • Održavanje normalne težine
  • Smanjenje rizika od ponovnog nastanka raka

Napomena: Osobni plan prehrane potrebno je izraditi u suradnji s vašim timom liječnika i nutricionistom

Izvor: https://www.aicr.org/resources/blog/the-summer-2024-issue-of-the-aicr-newsletter/

Podijeli

NOVOSTI

Najnovija istraživanja sugeriraju da rizik od nastanka raka debelog crijeva može ovisiti o tome čime se hrane crijevne bakterije. Crijevni...

(članak pregledan od strane liječnika specijalista iz područja onkologije) Stanične terapije koje se često nazivaju i „žive terapije“ oblik su...

Stres opisuje ono što ljudi doživljavaju kada su pod mentalnim, fizičkim ili emocionalnim pritiskom. Neki od fizičkih simptoma i znakova...

Sudjelovanje u iskrenom dijalogu s pacijentima predstavlja važan klinički izazov vezano uz brz napredak u primjeni terapija za ozbiljna medicinska...

Dana 01.08.2024. godine na snagu je stupila Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi (Službeni Glasnik Grada Zagreba...

Pošaljite nam poruku