Najnovija studija je potvrdila povezanost konzumacije ultraprerađene hrane i različitih kroničnih bolesti kao što su rak, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Najveći porast rizika odnosi se na ultraprerađene proizvode životinjskog porijekla (npr. kobasice i slanina) te pića zaslađena umjetnim zaslađivaćima i šećerom.
Pod ultraprerađenom hranom podrazumijeva se hrana koja se proizvodi isključivo kombinacijom industrijskih procesa. Karakteristika ove vrste hrane su sastojci (aditivi) kao što su: bojila, umjetni zaslađivači te konzervansi. Također je zaključeno da metode kojima nastaje ultraprerađena hrana stvaraju nusprodukte unutar hrane koji mogu potaknuti nastanak bolesti.
Iako studija nije pokazala direktnu povezanost između ultraprerađevina kao što su kruh, žitarice i biljne alternative s nastankom navedenih kroničnih bolesti to ne znači da ovu vrstu hrane treba smatrati vrijednom komponentom u nečijoj prehrani. Isto tako, ova vrsta hrane se je u prethodnim studijama povezivala s nastankom različitih kroničnih bolesti.
Kao primjer zamjene ultraprerađene hrane sa zdravijom varijantom je konzumacija nezaslađenog grčkog jogurta umjesto zaslađenog jogurta i proteina sirutke u prahu koji sadrži emulgatore, pojačivače okusa i izolate.
Izvor: