Zakon o mirovinskom osiguranju NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22,

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju

Članak 44. – 45. Zakona

Profesionalna rehabilitacija je skup mjera i aktivnosti prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje preostale radne sposobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik i osigurana osoba kod koje je nastalo smanjenje radne sposobnosti zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem i kod koje postoji preostala radna sposobnost.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe se obvezno ako kod osiguranika ili osigurane osobe nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navršene 55. godine života.

Ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog bolesti osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu.

Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika kojemu je priznato to pravo prema ovom Zakonu provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju.

Pravo na naknadu plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju osiguraniku  pripada:

• za vrijeme čekanja na profesionalnu rehabilitaciju
• za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije
• za vrijeme čekanja zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije, ali najduže 12 mjeseci, odnosno 24 mjeseca (ovisno o uzroku smanjenja radne sposobnosti) pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje.

Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće.

Postupak ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti na zahtjev osiguranika i na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije. Zahtjev se podnosi Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje, a vještačenje obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Pravo na invalidsku mirovinu

članak 56. – 59. Zakona

Invalidska mirovina je primanje iz mirovinskog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i navršenog mirovinskog staža.

Pravo na invalidsku mirovinu imaju obvezni osiguranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako im navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kad je osiguranik navršio 20 godina (23 godina za višu stručnu spremu i 26 godina za visoku stručnu spremu) života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

Iznimno, ako potpuni gubitak radne sposobnosti nastupi prije nego osigurana osoba navrši 30 godina ili 35 godina u slučaju završene visoke stručne spreme, uvjet mirovinskog staža bit će manje restriktivan (potrebni su jedna, tj. dvije godine razdoblja osiguranja).

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu (navršenih 65 godina života za muškarace te navršenih 63 godine i 6 mjeseci u 2024. godini – uvjeti za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju za žene).

Zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu podnosi se nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, poštanskim uredima diljem Republike Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani (e-Zahtjev za invalidsku mirovinu).

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenje o priznavanju prava na invalidsku mirovinu na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti.

Prema zadnjim dostupnim podacima prosječni iznos invalidske mirovine u 2024. godini iznosio je 419,27 eura, što je 133 eura manje od prosječne mirovine svih umirovljenika u Hrvatskoj. Visina invalidske mirovine ovisi o tome radi li se o općoj ili djelomičnoj nesposobnosti za rad, dužini radnog staža, prosječnoj plaći i osnovici osiguranja osobe.

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu

članak 57. – 59.  Zakona

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio i to pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.

Invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno ostao nezaposlen ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod prethodno navedenim uvjetima ako je na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbio ponuđeni posao. Razdoblje privremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, poštanskim uredima diljem Republike Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani (e-Zahtjev za invalidsku mirovinu; e-Zahtjev za privremenu invalidsku mirovinu).

Potrebno je priložiti i potvrdu nadležne službe za zapošljavanje o razdoblju, odnosno razdobljima nezaposlenosti nakon završene profesionalne rehabilitacije i o činjenici da je invalid rada na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno da nije prihvatio ponuđen posao. Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je temelj osiguranja postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti i na prijedlog izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Više informacija u vezi prava iz mirovinskog osiguranja možete saznati na web stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje www.mirovinsko.hr