Jedna od 10 preporuka organizacije American Institute for Cancer Research za smanjenje rizika od nastanka raka je ograničavanje konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina.
Postoje znanstveni dokazi da konzumacija crvenog mesa i mesnih prerađevina povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva. Prerađeno meso treba svakako izbjegavati, a preporuka je da se crveno meso konzumira u količini od 350 – 500 grama tjedno (mjereno nakon obrade kuhanjem ili pečenjem). To je oko tri porcije tjedno koje nisu veće od špila karata.
Crveno meso uključuje neprerađenu govedinu, svinjetinu i janjetinu. Perad poput piletine i puretine se ne svrstava u crveno meso. Dakle, perad i riba nisu povezani s povećanim rizikom od nastanka raka.
S druge strane prerađeno meso je meso koje je soljeno, dimljeno, sušeno ili pripremljeno s konzervansima kao što su nitriti. Primjeri mesnih prerađevina su: slanina, šunka, hrenovke, kobasice, salame.
Razlozi zbog kojih se konzumacija crvenog mesa povezuje s povećanim rizikom od nastanka raka debelog crijeva su:
- Crveno meso ima visok sadržaj tkz. hem željaza što može potaknuti nastanak raka debelog crijeva
- Priprema crvenog mesa na visokim temperaturama dovodi do stvaranja spojeva kao što su heterociklički amini koji povećavaju rizik od nastanka raka
- Nitriti koji se koriste u mesnim prerađevinama mogu povećati rizik od nastanka raka
Ukoliko osoba smanji unos crvenog mesa i mesnih prerađevina može dobiti dovoljno proteina konzumacijom peradi, plodova mora, mliječnih proizvoda i jaja. Također postoji izvor biljnih proteina kao što su: tofu (sir od soje), grahorice, leća, orašasti plodovi i sjemenke. Žitarice i povrće također imaju manje količine proteina.
Bitno je naglasiti da konzervirana riba ne spada u mesne prerađevine. Naime, konzerviranje je oblik prerade ali ne odgovara definiciji mesnih prerađevina (procesi poput dimljenja ili sušenja).
Kada se bira alternativa mesu preporuka je birati cjelovite namirnice biljnog porijekla s visokim udjelom hranjivih tvari i minimalnom preradom kao što su: tofu, crni grah i humus.
Važno je naglasiti da kvalitetna prehrana može pomoći i tijekom liječenja od raka (kemoterapija, radioterapija, kirurgija…).
Preporuke organizacije American Institute for Cancer Research za prehranu tijekom liječenja od raka su:
- 2/3 ili više tanjura treba sadržavati hranu biljnog porijekla (povrće, voće, cjelovite žitarice, grahorica)
- 1/3 ili manje tanjura treba sadržavati životinjske proteine (riba, perad ili jaja)
- Ukoliko se konzumira crveno meso treba ga ograničiti na najviše tri porcije tjedno ili ukupno od 350 – 500 grama (mjereno nakon obrade kuhanjem ili pečenjem)
- Konzumirati minimalno ili uopće ne konzumirati mesne prerađevine (hranovke, slanina, kobasice, salama)
- Ograničiti konzumaciju prerađene hrane s visokim udjelom zasićenih masti, soli, rafiniranog škroba ili šećera
- Ograničiti konzumaciju zaslađenih pića te umjesto toga odabrati vodu i nezaslađena pića
Ovakav oblik prehrane može osobi u procesu liječenja od raka pomoći na slijedeći način:
- Brži oporavak od liječenja
- Smanjen rizik od nastanka infekcije
- Jačanje imunološkog sustava
- Podizanje snage i energije
- Bolja tolerancija na nuspojave liječenja
- Održavanje normalne težine
- Smanjenje rizika od ponovnog nastanka raka
Napomena: Osobni plan prehrane potrebno je izraditi u suradnji s vašim timom liječnika i nutricionistom
Izvor: https://www.aicr.org/resources/blog/the-summer-2024-issue-of-the-aicr-newsletter/