Međunarodna agencija za istraživanje raka iz Lyona (engl. International Agency for Research on Cancer), koja je službena agencija Svjetske zdravstvene agencije, donijela je novo 5. Izdanje Europskog kodeksa protiv raka (engl. The European Code Against Cancer)
Europski kodeks protiv raka je inicijativa Europske komisije i sastoji se od 14 preporuka za smanjenje rizika od nastanka od raka, temeljenih na znanstvenim dokazima, usmjerenih ne samo pojedincima već i donositeljima političkih odluka.
- Ne pušiti cigarete (duhan) i elektroničke cigarete
Konzumacija duhana predstavlja vodeći uzrok 16 vrsta raka. Pušenje cigareta uzrokuje čak 82 % slučajeva raka pluća.
Preporuka je da se na državnoj razini, sukladno Okvirnoj konvenciji o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, usvoje i provedu sveobuhvatne politike o kontroli duhana uključujući: mjere za povećanje poreza na duhan, mjere za ograničavanje dostupnosti i pristupačnosti duhanskih proizvoda, mjere za zabranu promocije duhanskih proizvoda, programi za prestanak pušenja, grafička upozorenja na duhanskim proizvodima, mjere proširiti i na elektroničke cigarete, raditi na postizanju cilja za generaciju bez duhana, provoditi redovite kampanje o štetnosti duhana i prednostima prestanka pušenja cigareta.
- Izbjegavati pasivno pušenje, odnosno izlaganje duhanskom dimu pušača
Izloženost pasivnom pušenju može uzrokovati rak pluća kod osoba koje nikada nisu pušile cigarete, a može povećati rizik i od drugih vrsta raka (dojka, maternica, tumori glave i vrata)
Potrebno je u zakonodavstvu regulirati uklanjanje izloženosti pasivnom pušenju cigareta u svim zatvorenim radnim prostorima, javnim mjestima i prijevoznim sredstvima, proširiti postojeće propise na zabranu pušenja cigareta na vanjske javne prostore i to posebno u zdravstvenim centrima i područjima gdje djeca i adolescenti mogu biti izloženi duhanskom dimu (obrazovne ustanove, igrališta), proširiti propise i na zabranu konzumacije novih duhanskih i nikotinskih proizvoda. Također je preporuka provoditi redovite kampanje o okruženju bez duhanskog dima u privatnim prostorima i vozilima te provoditi redovite kampanje o podizanju svijesti o negativnim učincima pasivnog pušenja na mogućnost nastanka raka i zdravlje općenito.
- Poduzeti aktivnosti radi izbjegavanja ili smanjenja prekomjerne tjelesne težine i pretilosti (debljine)
Ograničiti konzumaciju hrane bogate kalorijama, šećerom, mastima i soli te ograničiti konzumaciju pića bogatim šećerom, piti uglavnom vodu i nezaslađena pića. Također je potrebno ograničiti konzumaciju ultra prerađene hrane.
Na političkoj razini preporuka je povećati poreze i cijene hrane s visokim udjelom šećera, masti i soli uključujući prerađeno meso i pića zaslađena šećerom. S druge strane sniziti poreze i cijene proizvoda od cjelovitih žitarica, povrća, voća i mahunarki, povećati dostupnost i vidljivost proizvoda od cjelovitih žitarica, povrća, mahunarki i voća, ukloniti iz automata i drugih lokacija zaslađena pića i grickalice s visokim udjelom šećera, masti i soli, učiniti opciju bez šećera zadanom opcijom za tople napitke u automatima, osigurati svježu filtriranu vodu iz slavine u svim okruženjima, zabraniti ili ograničiti promociju hrane, posebno za djecu, s visokim udjelom šećera, masti i soli, uvesti i promovirati intervencije za kontrolu tjelesne težine koje su dostupne i pristupačne svim građanima, provesti učinkovit i potrošačima razumljiv sustav označavanja nutritivnih vrijednosti na prednjoj strani prehrambenih proizvoda, ažurirati i promovirati nacionalne smjernice za prehranu, ažurirati nastavne planove i programe s ciljem uključivanja prehrane u nastavu. Provodite redovite kampanje javnog zdravstva s ciljem podizanja svijesti o povezanosti prekomjerne tjelesne težine s rizikom od nastanka raka i drugih bolesti.
- Biti svakodnevno fizički aktivan te izbjegavati sjedalački način života
Redovita tjelesna aktivnost uvelike smanjuje rizik od nastanka nekoliko vrsta raka poput raka dojke, debelog crijeva, endometrija, bubrega, mokraćnog mjehura, jednjaka i želuca. Nasuprot tome, sjedalački način života povećava rizik od nastanka određenih vrsta raka uključujući rak debelog crijeva, dojke, endometrija i pluća.
Dakle, potrebno je ograničiti sjedalački način života. Zamjena sjadalačkog načina života tjelesnom aktivnosti bilo kojeg intenziteta pruža mnoge zdravstvene koristi.
Redovita tjelovježba ima ključnu ulogu u prevenciji raka održavajući tjelesne sustave učinkovitim poput regulacije šećera u krvi i imunološkog sustava. Tjelovježba također pomaže u kontroli težine što je ključno jer više razine tjelesne masti mogu povećati rizik od nekoliko vrsti raka promjenom razine hormona i stvaranjem kronične upale u organizmu. Tjelovježbom se jača imunološki sustav čime se tijelo bolje bori protiv bolesti uključujući i rak. Preporuka za odrasle osobe je 150 do 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno (brzo hodanje, ples, vrtlarstvo….) ili 75 do 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta (trčanje, plivanje, vožnja biciklom…). Potrebno je barem 2 puta tjedno uključiti i aktivnosti jačanja mišića radi dodatnih zdravstvenih prednosti.
Tjelesnu aktivnost potrebno je integrirati u dnevne rutine kao što je npr. vožnja biciklom do posla ili hodanje do obližnjih odredišta, korištenje stepenica umjesto lifta, hodanje tijekom pauza za ručak ili parkiranje dalje od trgovina.
Na političkoj razini potrebno je implementirati poticaje za aktivno putovanje, promicati i omogućiti aktivno korištenje javnog prijevoza za sve dobne skupine, poboljšati politike urbanističkog planiranja u cilju stvaranja sigurnijeg i zelenijeg okoliša koji potiče hodanje, vožnju biciklom i druge mogućnosti mobilnosti u urbanim i ruralnim područjima, promicati tjelesnu aktivnost na poslu, uvesti tjelesnu aktivnost na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao alat za prevenciju bolesti, provoditi kampanje javnog zdravstva radi podizanja svijesti o prednostima tjelesne aktivnosti.
- Konzumirati cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i voće kao glavni dio svakodnevne prehrane
Postoje znanstveni dokazi da konzumiranje cjelovitih žitarica i hrane koja sadrži vlakna može pomoći u smanjenju rizika od nastanka raka debelog crijeva. Također postoje dokazi o zaštitnoj vezi konzumacije voća i povrća bez škroba i raka usta, ždrijela i grkljana, jednjaka, pluća, želuca i debelog crijeva. Konzumacija crvenog i prerađenog mesa povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva.
Na političkoj razini potrebno je povećati poreze i cijene mesnih prerađevina, sniziti poreze i cijene proizvoda od cjelovitih žitarica, povrća i voća, učiniti zdrav izbor najlakšom i najdostupnijom opcijom u svim okruženjima, postaviti obvezne standarde koji ograničavaju ili zabranjuju hranu s visokim udjelom šećera, masti ili soli, provesti učinkovit sustav označavanja nutritivnih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja, ažurirati nacionalne smjernice za prehranu, ažurirati nastavne planove i programe vezane uz edukaciju, provoditi redovite kampanje o važnosti zdrave prehrane.
- Izbjegavati alkoholna pića
Redovita konzumacija alkoholnih pića povezana je s povećanim rizikom od nastanka mnogih vrsta raka. Najveći su rizici za nastanak raka usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka i jetre. Rizici su također povećani za uobičajene vrste raka poput raka dojke i raka debelog crijeva. Općenito, što se više konzumira alkohola to je veći rizik od nastanka raka. Rizik od raka povećava se kad se konzumacija alkohola kombinira s pušenjem cigareta. Kako bi se smanjio rizik od nastanka raka najbolje je izbjegavati konzumaciju alkoholnih pića.
Na političkoj razini preporuka je povećati cijene alkohola oporezivanjem, ograničiti dostupnost alkoholnih pića, zabraniti ili ograničiti promociju alkoholnih pića, olakšati pristup liječenju od alkohola, provoditi redovite kampanje o štetnosti alkohola za zdravlje i rizik od nastanka raka.
- Dojiti dijete što je dulje moguće
Dojenje smanjuje rizik od nastanka raka dojke kod majke. Također može smanjiti i rizik od nastanka raka jajnika. Što majka dulje doji to će imati veću zaštitu od raka dojke. Preporuka je da majke počnu dojiti dijete što je prije moguće i da to čine što dulje.
Potrebno je donijeti i provoditi politike koje osiguravaju dovoljno trajanje roditeljskog dopusta kao i fleksibilno radno vrijeme kako bi se zaposlenim majkama omogućilo dojenje djece i nakon 6 mjeseci od rođenja djeteta, poticati poslodavce da osiguraju okruženje pogodno za dojenje, zaštititi pravo žena da doje kad god i gdje god im je potrebno, uspostaviti mrežu podrške dojenju, provodite kampanje o jačanju svijesti o važnosti dojenja za dijete i majku.
- Izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu, odnosno UV tračenju
Ultraljubičasto zračenje (UV) sunčeve svjetlosti, kao i solarija, najvažniji je faktor rizika za rak kože. Potrebno je izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu i to posebno oko podneva kad je intenzitet sunca najveći. Tijekom aktivnosti na otvorenom kožu je potrebno zaštiti boravkom u hladovini, korištenjem šešira i sunčanih naočala te odjeće koja prekriva kožu. Koristiti kreme za sunčanje ako nije moguće izbjeći izravno izlaganje suncu (npr. rad na otvorenom). Ultraljubičasto zračenje solarija oštećuje kožu te također povećava rizik od nastanka raka kože.
Na nacionalnoj razini potrebno je diljem EU uskladiti politike o zaštiti izloženosti UV zračenja, nastaviti podržavati mjere za smanjenje izloženosti ultraljubičastom zračenju, redovito provoditi javno zdravstvene kampanje o važnosti zaštite od ultraljubičastog zračenja.
- Zaštititi se od čimbenika koji uzrokuju rak na radnom mjestu
Izloženost čimbenicima koji uzrokuju rak na radnom mjestu (karcinogeni) doprinosi velikom udjelu smrtnih slučajeva povezanih s poslom u EU.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (engl. European Agency for Safety and Health at Work) izvijestila je 2023. da su u pet država članica EU (Finska, Francuska, Njemačka, Irska i Španjolska) najrasprostranjeniji kancerogeni bili sunčevo ultraljubičasto (UV) zračenje, ispušni plinovi dizelskih motora, benzen, kristalni silicijev dioksid, formaldehid, šesterovalentni krom i njegovi anorganski spojevi te drvena prašina. Osim navedenih od značajnijih kancerogena na radnom mjestu su: ionizirajuće zračenje, arsen, katran, etilen oksid, radon, etanol)
Najviše brige je vezano uz rak pluća jer su mnogi kancerogeni pluća prisutni na radnom mjestu (npr. azbest, kristalni silicijev dioksid, ispušni plinovi zavarivanja, šesterovalentni krom, nikal, kadmij, berilij, pasivno pušenje cigareta, radon, ispušni plinovi dizelskih motora i policiklički aromatski ugljikovodici).
Potrebno je tražiti od poslodavaca da zaštiti zaposlenike od čimbenika koji uzrokuju rak na radnom mjestu, slijediti upute o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu. Najučinkovitija mjera bi bila uklanjanje opasnosti s radnog mjesta (npr. nekorištenje azbesta).
Na političkoj razini potrebno je pojačati napore za provedbu postojećeg zakonodavstva EU o karcinogenima na radnom mjestu, uključiti specifične zahtjeve sigurnosti i zdravlja na radu u kriterije za javnu nabavu kako bi se podržalo uklanjanje izloženosti radnika karcinogenima na radnom mjestu, osigurati da se znanje o sigurnim praksama na radnom mjestu i načinima sprječavanja izloženosti karcinogenima integrira u obrazovne programe.
- Informirati se o razinama radona te mjeriti razinu radona u vlastitom domu
Radon je radioaktivni plin koji nastaje raspadanjem uranija u tlu, stijenama i vodi. Bezbojan je i bez mirisa pa se može otkriti samo specijaliziranom opremom. Može se akumulirati u visokim razinama u zatvorenom prostoru. U Europi je izloženost radonu značajan javnozdravstveni problem koji čini oko 12 % slučajeva raka pluća svake godine i oko 19 000 smrtnih slučajeva od raka pluća svake godine. Prilikom udisanja, radon i produkti njegovog raspadanja mogu se nakupljati u plućima gdje oslobađaju zračenje koje može oštetiti stanice pluća i dovesti do povećanog rizika od razvoja raka pluća.
Za smanjenje rizika od raka pluća uzrokovanog radonom potrebno je provjeriti lokalnu kartu radona te da stručnjak provede testiranja u vašem domu. Ako test pokaže visoku razinu radona potrebno je potražiti stručnu pomoć da bi mu se razina smanjila (poboljšana ventilacija, brtvljenje pukotina u podovima, ugradnja sustava za ublažavanje razine radona). Održavanje dobre kvalitete zraka (ventilacija) u zatvorenom prostoru može pomoći u smanjenju razine radona.
Donositelji političkih odluka trebali bi razviti programe osvješćivanja o radonu, učiniti dostupnim alate jednostavne za korištenje (karte za predviđanje radona na razini kućanstava, škola i radnih mjesta, testiranje radona na razini stanovništva), pružiti financijsku potporu za sanaciju radona u domovima i drugim zgradama, ulagati u osposobljavanje institucija za zaštitu od radona na radnim mjestima i u stambenim objektima, provesti osnovne sigurnosne standarde za zaštitu zdravlja pojedinaca od izloženosti radonu.
- Poduzimati mjere za smanjenje izloženosti onečišćenju zraka
Zagađenje zraka je najveći faktor rizika za zdravlje u EU. Zagađenje zraka uzrokuje rak pluća te može doprinijeti nastanku i nekih drugih vrsta raka (rak mokraćnog mjehura, dojke, mozga, benzen – akutna mijeloična leukemija,). Izloženost onečišćenju zraka također vjerojatno rezultira i lošijim preživljavanjem od raka. U 2021. godini je u EU 23 000 smrtnih slučajeva od raka uzrokovano onečišćujućim česticama u zraku.
Potrebno je ograničiti doprinos onečišćenju zraka izbjegavanjem bilo koje vrste izgaranja uključujući vožnju automobilom i izgaranje drva ili ugljena u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, koristiti javni prijevoz te hodati ili voziti bicikl umjesto automobila, ograničiti izloženost onečišćenju zraka izbjegavanjem žarišta onečišćenja i ograničavanjem vožnje bicikla ili hodanja rutama s velikom gustoćom prometa, zaštiti svoj dom od dima na način da se ne pali materijal poput ugljena i drva te da se izbjegava pušenje cigareta.
Smanjenje onečišćenja vanjskog zraka prvenstveno je odgovornost lokalnih, nacionalnih i EU vlasti te velikih industrijskih postrojenja i proizvođača automobila. Učinkovita strategija je svakako tražiti postupanje od vlasti u cilju smanjenja onečišćenja zraka. Na svim razinama vlasti u EU potrebno je razviti i provesti planove kako bi se osiguralo da svi onečišćujući čimbenici zraka budu u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, osigurati daljnje smanjenje industrijskih emisija, poboljšati prostorno planiranje kako bi se smanjio promet motornih vozila i osigurala pristupačna i sigurna infrastruktura za aktivna i zelenija putovanja, razviti politike za obeshrabrivanje korištenja fosilnih goriva na otvorenom i u zatvorenom prostoru, poticati čišće oblike energije za grijanje i kuhanje (toplinske pumpe, solarna energija, geotermalna energija), osigurati da su informacije o onečišćenju zraka lako dostupne građanima
- Zaštiti se od infekcija koje mogu uzrokovati rak
Dokazano je da infekcije mogu izazvati rak ako potraju dulje vrijeme pa tako humani papiloma virus (HPV) uzrokuje većinu slučajeva raka vrata maternice kod žena i visok udio slučajeva raka grla i anogenitalnog trakta (anus, spolni organi) i kod muškaraca i kod žena. Infekcija virusom hepatitisa B može dovesti do nastanka raka jetre. Virus HIV-a ne uzrokuje direktno rak, ali budući da uzrokuje imunodeficijenciju važan je faktor rizika za nastanak onih vrsta raka koji su uzrokovani drugim virusima. Helicobacter Pylori je bakrerija koja je glavni uzrok raka želuca u svijetu.
Cjepiva protiv virusa hepatitisa B i HPV-a sigurna su i izuzetno učinkovita u sprječavanju infekcije i njene progresije do nastanka raka. Nakon liječenja virusa hepatitisa B i C ili HIV infekcija rizik od zaraze drugih ljudi se eliminira ili drastično smanjuje. Ako se gastritis uzrokovan bakterijom Helicobacter Pylori liječi prije nego što uzrokuje teško oštećenje želuca liječenje može spriječiti nastanak raka želuca.
Što se ranije infekcija otkrije i liječi to se više smanjuje rizik od nastanka raka.
Na individualnoj razini potrebno je cijepiti novorođenče protiv vIrusa hepatitisa B kako bi se zaštitilo njega i druge osobe od ovog virusa. Protiv ovog virusa se može cijepiti i u starijoj dobi. Također je potrebno cijepiti djevojčice i dječake protiv HPV-a u najranijoj dobi preporučenoj u pojedinoj državi. Na ovaj način ih se štiti od raka povezanog s HPV infekcijom. Najbolja dob za cijepljenje je između 9 i 14 godina. Cijepljenje se može primiti i u starijoj dobi npr. 20 godina.
Donosioci odluka bi trebali ojačati programe cijepljenja protiv virusa hepatitisa B tako da sva djeca prime prvu dozu cjepiva što je prije moguće nakon rođenja, ojačati programe cijepljenja protiv HPV-a na način da se cjepivo daje prioritetnoj ciljnoj dobnoj skupini (između 9 i 14 godina), provoditi kampanje za podizanje svijesti u povećanje povjerenja u ova cjepiva među zdravstvenim djelatnicima, učiteljima, roditeljima i djecom.
- Hormonsku nadomjesnu terapiju primjenjivati u što kraćem trajanju
Hormonska nadomjesna terapija u menopauzi predstavlja lijek za liječenje simptoma menopauze te je povezana s povećanim rizikom od nastanka raka dojke. Međutim, razina rizika varira ovisno o formulaciji lijeka, trajanju njegove upotrebe te načinu primjene lijeka. U ovom trenutku dostupno je nekoliko formulacija hormonske nadomjesne terapije s nižim rizicima. Rizik od raka dojke povećava se ako se čak i kratkotrajno koristi kombinirana hormonska nadomjesna terapija (estrogen i progesteron). Povećanje rizika od raka dojke je manje ako se koristi samo estrogen. Primjena hormonske nadomjesne terapije također može biti povezana s povećanim rizikom od nastanka raka jajnika i endometrija.
Hormonska nadomjesna terapija ponekad može biti najučinkovitija opcija za nekoliko simptoma menopauze. Stoga je potrebno odvagnuti potencijalne štete od upotrebe hormonske nadomjesne terapije u odnosu na koristi u poboljšanju kvalitete života i mentalnog zdravlja osobe.
Odluka o korištenju hormonske nadomjesne terapije zahtjeva temeljit razgovor s liječnikom jer se rizik od nastanka raka dojke razlikuje među pojedincima. Upotreba hormonske nadomjesne terapije treba se periodički procjenjivati te ju treba koristiti što je kraće moguće.
Dakle, da bi se smanjio rizik od nastanka raka potrebno je da se za svaku osobu obavi personalizirana procjena rizika kroz temeljit razgovor s liječnikom.
Donosioci odluka bi trebali osigurati jednostavan pristup zdravstvenim djelatnicima za žene koje imaju potrebu razgovarati o svojim simptomima menopauze te koristima i štetama od korištenja hormonske nadomjesne terapije i nehormonskih alternativa, procjenu početnog rizika od raka uključujući mamografiju kad je to potrebno prije početka korištenja hormonske nadomjesne terapije, dostupnost na recept različitih formulacija za personalizaciju korištenja hormonske nadomjesne terapije i minimiziranje rizika, periodičnu procjenu simptoma i korištenja hormonske nadomjesne terapije.
- Sudjelovati u organiziranim programima ranog otkrivanja raka (probir)
Probir za rak podrazumijeva redovito pozivanje ljudi na testiranje radi ranog otkrivanja i liječenja te smanjenja štetnih učinaka raka. Probirom se mogu otkriti znakovi i abnormalnosti koje bi mogle biti povezane s prisutnošću raka kod osoba koje još nemaju nikakve simptome. U većini slučaja rak koji se otkrije probirom je izlječiv.
Na osobnoj razini potrebno je sudjelovati u svim dostupnim organiziranim programima za rano otkrivanje raka (npr. debelog crijeva, dojke, vrata maternice, pluća).
Donosioci odluka trebaju organizirati i provesti održive programe probira raka (npr. debelog crijeva, dojke, vrata maternice, pluća).