U intevjuu su sudjelovale:
- gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, glavna sestra Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara
- gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., glavna sestra Klinike za tumore KBC-a Rijeka
- gospođa Danijela Bartošak, univ. mag. med. techn., glavna sestra Dnevne bolnice na Odjelu za onkologiju i radioterapiju KB-a Dubrava
- gospođa Nada Rimac, mag.med. techn., v.d. glavne sestre Klinike za onkologiju KBC-a Osijek
Zahvaljujemo vam se što ste pristali na intervju za naš onkološki portal. Pripremili smo nekoliko pitanja vezana uz ulogu medicinskih sestara i tehničara u onkološkoj skrbi:
U svim vrhunskim svjetskim i europskim centrima za rak uloga medicinskih sestara i tehničara je iznimno važna u području onkološke skrbi (koordinacija onkološke skrbi pacijenata, emocionalna i psihološka podrška pacijentima i članovima njihovih obitelji, edukacija pacijenata, upravljanje nuspojavama liječenja, davanje terapija). Možete li nam reći kakva je situacija u Hrvatskoj? Imaju li medicinske sestre i tehničari istu ulogu kao u vrhunskim svjetskim i europskim centrima za rak ili postoje određene razlike? Koje su to ključne aktivnosti koje provode medicinske sestre i tehničari u području onkološke skrbi?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Medicinske sestre su, naravno, neizostavni dio u liječenju onkoloških bolesnika. Uloga medicinskih sestara i tehničara u onkološkoj skrbi postaje sve prepoznatljivija i važnija, iako postoje određene razlike u odnosu na vrhunske svjetske i europske centre za rak. U većini europskih zemalja medicinske sestre i tehničari ravnopravan su dio multidisciplinarnog tima i imaju puno veću odgovornost do te mjere da sudjeluju u predlaganju plana liječenja. U Hrvatskoj, nažalost, to još nije implementirano. Medicinske sestre igraju ključnu ulogu u koordinaciji onkološke skrbi, ali obično u suradnji s liječnicima specijalistima i drugim članovima zdravstvenog tima. Za razliku od Hrvatske, kako sam već i navela, u vrhunskim onkološkim centrima u Europi i svijetu, medicinske sestre često imaju formalnu i širu odgovornost za koordinaciju liječenja, uključujući upravljanje različitim fazama skrbi od dijagnoze do palijativne njege. Medicinske sestre i tehničari obavljaju širok spektar aktivnosti u sklopu onkološke skrbi, no način na koji su te aktivnosti organizirane i implementirane mogu varirati unutar različitih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. Upravo Kongresi i stručni skupovi koje organiziraju razna udruženja medicinskih sestara i tehničara rade na tome i raspravljaju o povećanju odgovornosti medicinskih sestara unutar multidisciplinarnog tima.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Medicinske sestre i tehničari imaju ključnu ulogu u onkološkoj skrbi je su odgovorni za koordinaciju liječenja, pružanje terapija, upravljanje nuspojavama te emocionalnu i psihološku podršku pacijentima i njihovim obiteljima.
U vrhunskim svjetskim i europskim centrima, medicinske sestre i tehničari često imaju specijalizirane uloge i rade u multidisciplinarnim timovima, gdje su uključeni u donošenje odluka o liječenju. Po novim saznanjima u Hrvatskoj od ove 2025. godine krenut će specijalizacije za medicinske sestre i tehničare. Specijalizaciji mogu pristupiti oni koji imaju 5 godina radnog iskustva s onkološkim pacijentima, a sama specijalizacija će trajati godinu dana. Ključne aktivnosti medicinskih sestara i tehničara u onkološkoj skrbi uključuju pružanje zdravstvene njege, edukacija pacijenata, praćenje terapija i nuspojava te pružanje emocionalne podrške. Suradnja s udrugama uvelike doprinosi unaprjeđivanju kvalitete skrbi za pacijente.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Danas medicinske sestre i tehničari u Hrvatskoj imaju gotovo sve kompetencije kao i u europskim zemljama: educiraju se, koordiniraju zadatke, apliciraju th, nadziru i upravljaju nuspojavama liječenja, educiraju bolesnike i članove obitelji, pružaju psihološku pomoć.
Koje su to ključne aktivnosti koje provode medicinske sestre i tehničari u području onkološke skrbi u KBC-u Rijeka?
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Ono o čemu mogu govoriti je situacija u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka. Dakle, uz entuzijazam predstojnice Klinike za tumore izv.prof.dr.sc. Ivane Mikolašević dr. med. te potporu uprave KBC-a Rijeka, medicinske sestre i tehničari Klinike prolaze niz stručnih edukacija koje za cilj imaju povećanje kvalitete skrbi za naše pacijente, kao npr. tečajevi održavanja života (ILS i BLS), rukovanje s monitorima vitalnih funkcija koje smo uveli na Kliniku unatrag dvije i pol godine, njega, održavanje i hranjenje pacijenta s perkutanom gastrostomom, provode se ciljane tjedne tematske edukacije svih medicinskih sestara Klinike itd., a u planu je i tečaj postavljanja IV kanile uz pomoć ultrazvuka obzirom na loš krvožilni sustav onkoloških bolesnika.
Neke tečajeve provodi i naša Klinika, kao što je npr. tečaj III. kategorije bodovan od strane HKMS pod nazivom: „Održavanje, punktiranje i primjena terapije putem PORT-A-CAT katetera“. Medicinske sestre naše Klinike aktivno sudjeluju na stručnim skupovima i kongresima. Tako je, samo primjera radi, na IV. kongresu Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara (HDOMST) sudjelovalo deset sestara naše Klinike sa svojim radovima. Medicinske sestre također djeluju u nizu projekata Klinike te u multidisciplinarnim timovima ovisno o tumorskim sijelima. Naime, unatrag dvije godine bilježimo značajan porast onkoloških pacijenata koji se liječe na našoj Klinici za tumore. Primjera radi tijekom 2022. godine u Dnevnoj bolnici naše Klinike sustavnu onkološku terapiju dnevno je primalo 60-70 bolesnika, danas dnevno imamo 120-150 pacijenata. Sukladno tome, nametnulo se logično usmjeravanje medicinskih sestara i po tumorskim sijelima. Tako imamo kolegicu koja sudjeluje u radu tima za karcinom dojki, medicinsku sestru koja je usmjerena u tim za melanome i rijetke tumore, medicinsku sestru usmjerenu u tim za karcinome pluća, zatim medicinsku sestru koja je usmjerena u tim za urogenitalne tumore te medicinsku sestru koja sudjeluje u radu ambulante za gerijatrijsku onkologiju, koju smo uveli u našu Kliniku tijekom 2023. godine zbog starenja populacije i specifičnih potreba koje imaju stariji onkološki bolesnici u vidu primjene sustavne antitumorske terapije. Također, na početku 2024. godine, naša Klinika je kao prva u Hrvatskoj uvela multidisciplinarni tim za zbrinjavanje nuspojava imunoterapije, a medicinska sestra ima aktivnu ulogu i u ovom timu na način da uz pomoć validiranih EU upitnika (prije nego pacijent uđe kod liječnika) s pacijentom prolazi niz pitanja kojima se detektiraju potencijalne nuspojave imunoterapije.
Uz sve navedeno, naše medicinske sestre aktivno su uključene u sva događanja na Klinici koja za cilj imaju podizanje kvalitete života onkoloških bolesnika od muzikoterapije, art terapije, terapije smijehom do uređenja terapeutskog vrta. U cilju podizanja svijesti o važnosti rane detekcije karcinoma, naša Klinika kontinuirano provodi javnozdravstvene akcije, primjerice otvorena vrata Klinike kroz tematske radionice iz pojedinih tipova karcinoma, a medicinske sestre aktivno sudjeluju u navedenom. Aktivno sudjeluju i u radu Savjetovališta za pacijente i Savjetovališta za obitelj.
U KBC-u Rijeka djeluje savjetovalište za onkološke pacijente i članove njihovih obitelji. Na koji način savjetovalište funkcionira i kakva su dosadašnja iskustva? Koje su glavne koristi od savjetovališta za pacijente i članove njihovih obitelji? Možete li nam dati neki konkretni primjer pomoći onkološkim pacijentima i članovima njihovih obitelji?
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Savjetovalište za pacijente započelo je s radom u veljači 2023. godine s ciljem povećanja zdravstvene pismenosti i davanja praktičnih informacija pacijentima. Svi pacijenti koji na našoj Klinici započinju s bilo kojim oblikom liječenja (sustavna onkološka terapija i/ili radiopterapija) prolaze kroz Onkološko savjetovalište. Cilj ovog savjetovališta je pacijentima pružiti praktične informacije o njihovoj bolesti, odnosno sve ono što bi pacijent inače tražio na internetu – dobiva informacije u okviru našeg savjetovališta. Svrha je ljudima u tim teškim trenucima pružiti što više informacija, od onih jednostavnih poput upoznavanja s pravima koje imaju, načinom funkcioniranja Klinike i uslugama koje onkološki pacijent ima na raspolaganju u okviru naše Klinike (niz suradnih ambulanti od ambulante za bol, nutricionista, psihologa, fizijatra, kliničkog farmakologa, dermatologa, onkofertilitet, itd.), postupcima u primjeni terapije, kako olakšati nuspojave terapije, važnosti pravilne i zdrave prehrane, primjeni suplemenata, održavanju oralnog zdravlja, njezi pomagala (npr. perkutane gastrostome). Sve informacije dobiju i u formi letaka koji služe kao podsjetnik. U savjetovalištu djeluju liječnik, medicinska sestra, radiološki tehnolog i nutricionist.
Od listopada 2022. na Klinici djeluje i koordinator Klinike koji naručuje pacijente na sve potrebne specijalističke i dijagnostičke pretrage. Onkološki pacijenti više ne obilaze šaltere drugih Klinika kako bi se naručili za pojedinu pretragu nego to radi koordinatorica Klinike. Navedenim je bitno povećana kvaliteta života naših bolesnika i njihovih obitelji. Koordinatorica ih naručuje i u savjetovalište, a na raspolaganju im je i za sve ostale informacije.
Savjetovalište djeluje i u dva popodnevna termina za pacijente koji su radno aktivni.
Uspješnosti ovog projekta najbolje svjedoči činjenica da je kroz Savjetovalište do sada prošlo oko 1700 pacijenata čije reakcije su izrazito pozitivne.
Kao nadopunu Savjetovališta za pacijente u veljači 2024. godine pokrenuli smo i Savjetovalište za obitelji. Onkološka bolest ne pogađa samo oboljelog već cijelu obitelj, pa i šire. Termine dolaska također smo prilagodili željama polaznika. U sklopu Savjetovališta sudjeluje klinički psiholog te liječnica i medicinska sestra koje su obje završile uvodni tečaj psihoterapije.
Mislite li da bi se uloga onkoloških medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj trebala promijeniti u odnosu na sadašnju situaciju?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
U naprednijim sustavima, medicinske sestre i tehničari u onkologiji obično imaju bolje definirane i specijalizirane uloge s dodatnim obrazovanjem u onkologiji. U Hrvatskoj, iako je prisutno obrazovanje za onkološke sestre kroz određene edukacije i tečajeve, još uvijek nemamo formalno obrazovanje, no to nam, prema najavama- uskoro dolazi, što nas iznimno veseli. Naravno da se uloga mora promijeniti, sestra mora postati ravnopravan dio multidisciplinarnog tima.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Uloga onkoloških medicinskih sestara i tehničara trebala bi se dodatno unaprijediti kroz specijalizirane edukacije, bolju organizaciju rada i veću podršku u radu s pacijentima.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Moje mišljenje je da imamo dovoljan broj visoko educiranih medicinskih sestara koje bi trebale slijediti primjer europskih zemalja. Na taj način sestre bi bile usko specijalizirane u svom području rada. Time bi se omogućilo dovoljno vremena za edukaciju bolesnika i članova obitelji te bi na taj način podigle kvalitetu života bolesnicima. Medicinska sestra ne bi bila raspoređena na druge zadatke koje danas radi i oduzimaju joj vrijeme, a nisu u direktnom odnosu sa bolesnikom.
Ima li u Hrvatskoj dovoljno onkoloških medicinskih sestara i tehničara?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Iako se broj onkoloških medicinskih sestara i tehničara u Hrvatskoj postupno povećava i dalje je to nedovoljno u odnosu na rastuće potrebe. Razlozi su razni: poput drugih zdravstvenih kadrova i medicinske sestre u onkologiji emigriraju zbog boljih uvjeta rada i plaća u zemljama Europske unije. Osim toga, razlog je i nedostatak specijalizirane edukacije za onkološke medicinske sestre i tehničare kao i porast broja pacijenata. Burnout (fizička i emocionalna iscrpljenost zbog kroničnog stresa na poslu) je još jedan od problema o kojemu se malo govori, a zapravo je jedan od vodećih uzročnika nedostatka radnog kadra u onkologiji.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
U Hrvatskoj postoji manjak onkoloških medicinskih sestara i tehničara, što može utjecati na kvalitetu skrbi o pacijentima i veću opterećenost postojećeg osoblja.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
U Hrvatskoj nema dovoljno medicinskih sestara i tehničara i pri tome mislim na one sa srednjom stručnom spremom i prvostupnike. Otvaraju se privatne zdravstvene ustanove u koje odlaze kolegice i kolege iz javnog bolničkog sustava. Određeni broj medicinskih sestara i tehničara odlazi u tvrtke gdje su bolje plaćeni, jer im završeni stupanj obrazovanja (magisterij) trenutno nije priznat u javnom zdravstvu. To su uglavnom mlade kolegice i kolege koji su na početku svog radnog vijeka.
Smatrate li da su onkološke medicinske sestre i tehničari u Hrvatskoj dobro educirani? Na koji način se provodi usavršavanje i stjecanje novih znanja i vještina?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Iako postoje osnovni programi obrazovanja za medicinske sestre, specijalizacija za onkološke medicinske sestre i tehničare u onkologiji još nije započela. Onkološke medicinske sestre i tehničari u Hrvatskoj obično prolaze dodatnu edukaciju kroz određene seminare i tečajeve, ali broj takvih programa nije uvijek dovoljan da bi se zadovoljile potrebe svih bolnica, osobito u manjim i regionalnim zdravstvenim ustanovama.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Onkološke medicinske sestre i tehničari u Hrvatskoj prolaze temeljnu edukaciju, ali bi dodatna specijalizacija i kontinuirano usavršavanje mogli poboljšati kvalitetu skrbi. Usavršavanje se provodi putem stručnih radionica, konferencija, kongresa i dodatnih edukacija.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Klinika za onkologiju je nastavna baza za učenike srednje medicinske škole i studente Sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studija „Sestrinstvo“ te se oni od početka svog školovanja susreću s onkološkim bolesnikom. Sveučilišni prijediplomski i diplomski studij „Sestrinstvo“ pri Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo (FDMZ) Osijek temeljen je na znanstvenom i stručnom osposobljavanju studenata uz mentorski nadzor na specijaliziranim vježbama. Ovaj studij omogućuje izobrazbu na nacionalnoj i na međunarodnoj razini kompetentnog, prepoznatljivog i konkurentnog visokoobrazovanog kadra kao odgovorne osobe u organizaciji zdravstvene njege, promocije zdravlja, očuvanja zdravlja i napretka društva u cjelini. Postoji mogućnost studiranja i u drugom gradu gdje osoba odluči studirati. Medicinske sestre i tehničari također imaju mogućnost nastavka doktorskog studija u Osijeku. Svim kolegicama tijekom studiranja izlazi se u susret na način da mogu koristiti godišnji odmor, mijenjati smjenu ili koristiti slobodan dan. Također postoje relevantne internet stranice preko kojih se medicinske sestre i tehničari mogu educirati kako na domaćoj tako i na europskoj razini.
Koji su glavni problemi i izazovi s kojima se suočavate u svom radu?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Ovo je tema o kojoj bi se trebao napraviti poseban intervju. Mogu reći da su se uvjeti popravili. Ako ništa drugo, barem se o tome počelo razgovarati i malim koracima idemo ka nekim poboljšanjima, ali problema i izazova je još dosta: nedostatak radne snage, porast broja pacijenata, još uvijek nedovoljna psihološka pomoć za onkološke medicinske sestre i tehničare, nedostatak specifičnih edukacija, posao koji je sam po sebi jako stresan. Dakle, još puno toga moramo uraditi da bi se stanje poboljšalo.
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Izazov je svakako razvoj profesionalnog identiteta. Kao što sam i prije navela puno se ulaže u edukaciju te razvoj znanja i vještina. Pristup je individualan u odnosu na osobne sklonosti, mogućnosti i želje kolega. Živimo u vremenu u kojem se stalno moraju stjecati nova znanja i vještine, ali je sve dostupno i sve je više mogućnosti za razvoj.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Glavni problemi uključuju manjak osoblja, emocionalno zahtjevan rad, suočavanje s teškim stanjima pacijenata i ograničeni resursi u zdravstvenim ustanovama.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Po meni su slijedeći glavni problemi u radu medicinskih sestara i tehničara: nedovoljan broj medicinskih sestara i tehničara srednje stručne spreme i prvostupnika, nedovoljan broj pomoćnog osoblja, sagorijevanje na poslu
Izazovi u radu bi bili: dobra komunikacija, uključenost medicinskih sestara i tehničara u multidisciplinarne timove po sijelima raka s jasno definiranim zadacima u timu, otvaranje savjetovališta (npr. OB Pula i KBC Sestre milosrdnice Zagreb) gdje bi se u rad uključilo i magistru sestrinstva uz adekvatno vrednovanje, otvaranje peroralne ambulante gdje bi magistra sestrinstva bila koordinator i edukator, rasteretiti medicinske sestre i tehničare administrativnih poslova kako bi se više vremena mogle posvetiti pacijentima.
Pretpostavljamo da je posao onkoloških medicinskih sestara i tehničara vrlo zahtjevan u psihičkom i fizičkom smislu? Imate li adekvatnu psihološku ili neku drugu podršku?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Onkološke medicinske sestre i tehničari svakodnevno se suočavaju s velikim izazovima, od emocionalnog stresa povezanog s brigom o terminalnim pacijentima, pa sve do fizičkog napora povezanog s dugim radnim satima i potrebom za stalnim angažmanom. Pored toga, stalno se suočavaju s teškim situacijama kao što su gubitak pacijenata, upravljanje teškim nuspojavama terapija, a ujedno moraju biti i podrška i pacijentima i njihovim obiteljima tijekom liječenja. U Hrvatskoj se prepoznaje ozbiljnost ovog problema, ali i dalje postoje određeni izazovi u pogledu sustavne podrške zdravstvenim radnicima, uključujući psihološku podršku i druge oblike podrške koji su im potrebni za suočavanje sa stresom i očuvanjem mentalnog zdravlja. Burnout je tema o kojoj se nešto više počelo govoriti za vrijeme pandemije, ali taj fenomen nije prestao tada. Burnout (fizička i emocionalna iscrpljenost zbog kroničnog stresa na poslu) je jedan od ključnih razloga zašto mnogi odlaze iz struke, odlaze na dugotrajna bolovanja ili nisu potpuno koncentrirani na posao. Kada je psihičko zdravlje onkoloških medicinskih sestara i tehničara u pitanju tu treba stalno goriti crveni alarm.
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Svaki posao ima svoje bolje i gore dane pa tako i naš. Naše mlade medicinske sestre su naši „punjači“, a čestim zajedničkim druženjima i aktivnostima nastoji se ojačati duh zajedništva i međusobne pomoći.
Treba znati da kroz našu Dnevnu bolnicu dnevno prođe i do 160 pacijenata i da je rad izrazito zahtjevan. Taj posao jednostavno treba voljeti, jer ga drugačije nije moguće raditi.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Uglavnom ne postoji sustavna psihološka podrška za medicinske sestre i tehničare, iako bi bila izuzetno korisna zbog suočavanja sa stresom i emocionalnim opterećenjem kojeg na poslu imaju onkološke medicinske sestre i tehničari. Što se tiče naše matične ustanove, liječnici na Klinici za psihijatriju medicinskim sestrama/tehničarima/liječnicima ponudili su psihološku podršku ako će nekome biti potrebna ili grupnu terapiju za odjel. Smatram da bi psihološka podrška medicinskom osoblju trebala biti pružana kroz radionice ili individualne razgovore osjećali oni potrebu za tim ili ne, a u cilju prevencije burnouta (fizička i emocionalna iscrpljenost zbog kroničnog stresa na poslu).
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Posao medicinskih sestara i tehničara je izuzetno zahtjevan u fizičkom, psihičkom i duhovnom smislu. Za naše bolesnike psiholog je u hitnim slučajevima odmah dostupan, odnosno definiran je određeni dan u tjednu kada upućujemo bolesnike psihologu ili psiholog dođe na Kliniku za onkologiju. Što se tiče nas medicinskih sestara i tehničara psiholog nam je dostupan, ali vjerujem kako ćemo u budućnosti imati psihologa na Klinici za onkologiju kako bi puno lakše i brže komunicirali i rješavati svoje probleme. Smatram kako premalo koristimo stručnu pomoć psihologa jer bi na taj način kod svih nas prevenirali sindrom sagorijevanja.
Što najviše volite u svom poslu? Što vas posebno motivira i inspirira?
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Svoj posao radim već dugi niz godina i radim ga uvijek s istom strašću. Radim s vrhunskim timom koji voli svoj posao. Kada vidite smiješak na licu pacijenta, primite javnu pohvalu za rad svojih kolega, za njihovu ljubaznost i vedrinu i kada bolesnik, bez obzira na izazove s kojima se susreće, kaže da mu je s nama bilo lijepo to je samo potvrda da se radi posao koji se voli i da kolege daju sve od sebe, pa i više od toga.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Moja najveća motivacija dolazi iz pomaganja pacijentima, pružanja podrške u teškim trenucima i osjećaja da naš zajednički rad ima pozitivan utjecaj na živote ljudi.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
U radu mi je važna profesionalnost, iskrenost, zajedništvo, uključenost u rad svih koliko tko zna i može. Motiviraju me kolegice kada su zainteresirane, otvorene za suradnju, kada vidim kako napreduju, važna mi je kontinuirana edukacija, aktivno sudjelovanje na kongresima, seminarima, putovanja na domaćoj i međunarodnoj razini gdje učimo jedni od drugih i primjenjujemo stečena znanja u svom radu. Hvala svim onkološkim sestrama i tehničarima jer se trude život onkološkog bolesnika učiniti lakšim i kvalitetnijim. Želim ovim putem zahvaliti i predsjednici Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara (HDOMST) gospođi Jasminki Miličević, koja je rad društva podigla na zavidnu razinu, povezala nas na domaćoj, ali i međunarodnoj razini s drugim kolegicama i kolegama. Želim joj puno uspjeha u daljnjem radu.
Medicinske sestre i tehničari sudjeluju i u skrbi za onkološke pacijente kojima je potrebna mobilna ili stacionarna palijativna skrb. Pretpostavljamo da je skrb za ove pacijente još složenija i zahtjevnija? Imamo li u Hrvatskoj, za ovu fazu onkološke skrbi, dovoljno onkoloških medicinskih sestara i tehničara? Kakva je razina edukacije i koji su ključni problemi?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Palijativna skrb je svakako još jedna od grana medicine o kojoj se svakako treba više govoriti i za kojom nažalost, postoje sve veće potrebe. U Hrvatskoj, kada je palijativna skrb u pitanju, imamo nekoliko izazova. Nemamo dosta specijaliziranih kadrova (što se nadamo da će specijalizacije koje su u pripremi promijeniti), zdravstveni radnici su preopterećeni i suočavamo se s nedostatkom radne snage što svakako utječe na kvalitetnu palijativnu skrb. Naravno, kao i sve drugo u Hrvatskoj, tako je i ovdje geografska neravnomjernost još jedan od ključnih problema, a to najviše pogađa ruralne sredine. Sama onkologija po sebi ostavlja velike posljedice na psihičko zdravlje medicinskih sestara i tehničara stoga je potrebna i bolja psihološka pomoć, jer je teško biti podrška pacijentu kada je i tebi samom potrebna psihološka pomoć. Kako bi se poboljšala kvaliteta palijativne skrbi potrebno je ulagati u specijalizaciju medicinskih sestara, proširiti dostupnost mobilnih timova u ruralnim područjima te omogućiti veću podršku kadrovima koji se bave ovim izazovnim područjem.
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Rad s palijativnim pacijentima je emocionalno jako iscrpljujući s obzirom da kroz cjelokupno liječenje upoznajete pacijente osobno i njihovu obitelj. Često su medicinske sestre te koje čuju njihove zadnje riječi, a osobito je teško kad se radi o mlađim ljudima. Tu ste da pružite emocionalnu podršku njima i njihovim obiteljima, a htjeli vi to ili ne, poistovjećujete se s njima i to zna biti vrlo teško. Zato je biti medicinska sestra poziv, a ne zanimanje.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
U Hrvatskoj nedostaje kapaciteta za palijativnu skrb, a mobilni timovi nisu uvijek dostupni u svim regijama, što može otežavati pružanje adekvatne njege. Također, postoji manjak onkoloških medicinskih sestara i tehničara koji su specijalizirani za palijativnu skrb. Glavni problemi uključuju nedostatak osoblja, ograničene resurse, preopterećenost postojećih timova i emocionalni stres povezan s radom u palijativnoj skrbi. Poboljšanje sustava palijativne skrbi kroz dodatnu edukaciju, povećanje broja stručnog osoblja i bolje organizirane mobilne timove moglo bi značajno unaprijediti kvalitetu života onkoloških pacijenata u završnim fazama bolesti.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Kod nas na Klinici za onkologiju nemamo definirane stacionarne palijativne postelje. Broj palijativnih bolesnika raste iz godine u godinu. Palijativna skrb je zahtjevna i počinje od trenutka kada je bolesniku potvrđena dijagnoza karcinoma. Već tada bolesniku treba pružiti neki od oblika pomoći bilo psihološku, duhovnu, fizičku ili socijalnu. Mi se maksimalno trudimo pružiti potrebnu skrb ovim bolesnicima i svjesni smo da nemamo dovoljno ljudi. Kada govorimo o mobilnim timovima kod nas pri Domu zdravlja Osijek imamo četiri mobilna palijativna tima koja brinu o palijativnim bolesnicima. Našim bolesnicima pomažu na način da liječnik npr. izvodi abdominalnu punkciju u kućnim uvjetima pod kontrolom ultrazvuka, može se obaviti promjena urinarnog katetera, apliciraju se infuzije putem port katetera ili perifernim putem. Kada je potrebno primijeniti parenteralnu prehranu u kućnim uvjetima tada kontaktiramo koordinatora palijativnog tima, uključujemo članove obitelji i samog bolesnika. Sva edukacija se provodi kod nas kroz Dnevnu bolnicu gdje se svi okupimo i informiramo o svim administrativnim koracima koje je potrebno odraditi i educiramo sve. Želim istaknuti jako dobru suradnju s koordinatorima i mobilnim palijativnim timom Doma zdravlja Osijek.
Godinama se razgovara i o hospiciju, ali još uvijek ga nemamo na našem području. Organiziraju se tečajevi vezani za liječenje i skrb palijativnog bolesnika. Važan je multidisciplinarni pristup u skrbi palijativnog bolesnika kako bi bolesnik imao što veću kvalitetu života i dostojanstvenu smrt. Profesor Veljko Đorđević i profesorica Marijana Braš trude se osvijestiti potrebe palijativnog bolesnika i educirati ljude o važnosti skrbi za onkološkog palijativnog bolesnika.
Kakvo je vaše mišljenje o obrazovnom sustavu za medicinsko osoblje u Hrvatskoj? Postoji li posebna formalna edukacije za medicinsko osoblje koje se skrbi o onkološkim pacijentima? Na koji način se stječe zvanje onkološka medicinska sestra i tehničar?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
U Hrvatskoj medicinske sestre i tehničari uglavnom završavaju srednjoškolski program za medicinske sestre, a zatim mogu nastaviti obrazovanje na preddiplomskim i diplomskim studijima. Temeljni obrazovni programi omogućuju stjecanje općeg znanja i vještina potrebnih za rad u različitim granama zdravstvene skrbi. Krajem 2022. godine Povjerenstvo za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravstva pokrenulo je pripremu izrade planova i programa specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara. Ovaj proces će u zdravstvo uvesti medicinske sestre koje će biti formalno obrazovane i praktično osposobljene iznad razine sestre s općom edukacijom te imati i specijalističke licence za rad.
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Potrebno je završiti srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru opće njege, što traje pet godina. Nakon toga, medicinske sestre mogu nastaviti svoje obrazovanje i specijalizirati se za onkologiju kroz dodatne tečajeve i programe usavršavanja. Prema mojim saznanjima uskoro kreće i specijalizacija za onkološke medicinske sestre, čemu se svi veselimo.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Obrazovni sustav za medicinsko osoblje u Hrvatskoj osigurava temeljno znanje kroz srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, no specijalizirana edukacija za onkološke medicinske sestre i tehničare često ovisi o dodatnim tečajevima, stručnim seminarima i radnom iskustvu. Trenutno, zvanje onkološke medicinske sestre i tehničara stječe se kroz dodatne edukacije, praksu i iskustvo u radu s onkološkim pacijentima. Kao što sam prethodno navela, od ove godine planiraju se organizirati specijalizacije za onkološke medicinske sestre i tehničare što će uvelike doprinijeti kvaliteti pružanja zdravstvene njege onkološkim boilesnicima.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Cilj sveučilišnog studija „Sestrinstvo“ je obrazovanje stručnjaka za samostalni rad u kliničkim bolnicama, zdravstvenim zavodima i institutima. Nastava se izvodi u grupiranim kolegijima prema područjima kroz predavanja, seminare te kliničke i metodičke vježbe, individualni rad studenata uz sudjelovanje mentora. Međutim medicinske sestre i tehničari koji će skrbiti o onkološkom bolesniku najviše uče onog trenutka kada zasnivaju radni odnos na Klinici za onkologiju i uče postupno.
Gospođo Miličević, osim što ste glavna sestra na Klinici za onkologiju KBC-a Zagreb predsjednica ste Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara. Možete li reći nešto o misiji te ciljevima društva te dosadašnjim najznačajnijim postignućima.
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Društvo je ustanovljeno netom prije pandemije koronavirusa i iako smo u startu imali drugačije zamisli pandemija nas je na početku preorijentirala na druge teme. Tada su naši ciljevi bili podrška medicinskim sestrama i tehničarima i mjesto gdje su mogli saznati sve o novoj situaciji koja je bila izazovna. Odgovarali smo na pitanja kako se suočiti s manjkom kadra, kako se postaviti prema pacijentima, kako se nositi s izazovom i onkološke bolesti i zaraze koronavirusom. Zaista čudno vrijeme za pokrenuti društvo. Nakon toga, vratili smo se našoj prvotnoj misiji, a to je okupiti onkološke medicinske sestre i tehničare diljem Hrvatske i raditi na njihovom osnaživanju, biti podrška, progovarati o problemima u struci. Zadaća nam je i dodatno ih educirati, dati im pristup svim dostupnim novim dostignućima, spojiti ih na jednom mjestu i s drugim dionicima naše multidisciplinarne struke. Naravno, zadatak nam je i da budemo „dosadni“ onima koji donose odluke kako bi zaštitili medicinske sestre i tehničare od svih problema o kojima sam već govorila.
Nedavno je održan treći Kongres Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara. Jeste li zadovoljni rezultatima održane konferencije? Tko su bili sudionici? Što biste istaknuli kao najvažnija saznanja proizašla s ove konferencije?
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Zapravo je održan četvrti Kongres. Prvi smo radili u pandemijskim uvjetima jer smo prepoznali potrebu za dodatnom raspravom u novoj situaciji u kojoj smo se zatekli. Što se tiče četvrtog Kongresa, iznimno smo zadovoljni odazivom i rezultatima. Sudionici su bili medicinske sestre i tehničari iz cijele Hrvatske, ali i liječnici, radiolozi, psiholozi, udruge pacijenata, zapravo svi dionici ove multidisciplinarne struke. Upravo je to važno da na jednom mjestu okupimo sve stručnjake i sve dionike jer jedni bez drugih ne možemo, moramo raditi zajedno i moramo pronalaziti najbolja rješenja na korist pacijenta, ali i u pogledu zaštite naše struke. Najvažnije teme su bile, osim najnovijih dostignuća u onkologiji i primjera dobre prakse, svakako dodatno apeliranje na specijalizaciju medicinskih sestara i tehničara.
Za kraj, koja bi bila vaša poruka građanima po pitanju prevencije raka te koja bi bila poruka onkološkim pacijentima i članovima njihovih obitelji?
Gospođa Nevena Polić, mag. med. techn., KBC Rijeka
Građanima bih poručila da redovito obavljaju preventivne preglede, vode zdrav način života i odazivaju se na javnozdravstvene preventivne kampanje. Također je važno biti svjestan simptoma i odmah potražiti liječničku pomoć pri pojavi prvih znakova upozorenja. Onkološkim pacijentima i njihovim obiteljima želim poručiti da nisu sami u svojoj borbi. Tu smo za njih, a postoji mnogo dostupnih resursa i podrške kako bi im pomogli kroz ovaj izazovan period. Važno je održavati pozitivan stav, vjerovati u proces liječenja i osloniti se na podršku obitelji, prijatelja i zdravstvenih stručnjaka. Zajedno možemo prevladati sve prepreke i postići bolje ishode.
Gospođa Danijela Bartošak, KB Dubrava:
Moja poruka građanima bila bi da je prevencija raka izuzetno važna: redovni pregledi (nacionalni programi za probir i rano otkrivanje raka), zdrav način života, zdrava prehrana i informiranost mogu značajno smanjiti rizik od oboljenja. Onkološkim pacijentima i njihovim obiteljima želim poručiti da nisu sami i da postoje stručnjaci i zajednice koje im mogu pomoći u njihovoj borbi protiv i u bolesti. Podrška, razumijevanje i pozitivan stav ključni su u procesu liječenja i oporavka.
Gospođa Nada Rimac, KBC Osijek:
Osvijestite važnost samo pregleda, odazovite se na preventivne preglede koji su vam dostupni, nemojte zanemariti promjene (simptome) ukoliko ih primijetite. Potaknite i druge osobe u svoj obitelji i okolini na isto kako bi sami sebi omogućili izlječenje. Danas bolest može biti zaustavljena ukoliko se na vrijeme otkrije. Poruka bolesnicima i članovima njihovih obitelji: Budite hrabri i ustrajni, vjerujte, okružite se ljudima i sadržajima koji vas ohrabruju, uključite se u grupe potpore kako bi imali što veću kvalitetu života. Vjerujte, može biti dobro!
Gospođa Jasminka Miličević, magistra sestrinstva, KBC Zagreb:
Na odgovor na ovo pitanje pozvala bi se na Europski kodeks protiv raka, koji je napisan 1987 godine na inicijativu Europske komisije. Izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka iz Lyona koja je sastavni dio Svjetske zdravstvene organizacije. Namijenjen je ljudima koji imaju visok rizik od obolijevanja i svima ostalima, a pisan je na vrlo jednostavan način rječnikom koji je razumljiv baš svima. Temelji se isključivo na čvrstim znanstvenim dokazima, a usmjeren je na opću populaciju.
Cilj kodeksa je informiranje ljudi o tome što mogu sami poduzeti kako bi smanjili rizik od obolijevanja od raka, a sadrži 12 preporuka.
- Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
- Nemojte dopustiti pušenje u svom domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
- Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
- Hranite se zdravo: jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća. Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića. Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.
- Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
- Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
- Poštujte zdravstvene i sigurnosne upute na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
- Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona i poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
- Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete. Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.
- Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv: hepatitisa B (za novorođenčad), humanog papiloma virusa (HPV).
- Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka
Od srca vam se zahvaljujemo na obavljenom razgovoru. Želimo vam puno uspjeha u daljnjem radu i veliko hvala što pomažete onkološkim pacijentima
