Duhan je glavni uzročnik raka. Pušenje je najštetniji način konzumiranja duhana kojim se uzrokuje najveći broj bolesti povezanih s konzumiranjem duhana. Gorenjem duhana nastaju najotrovnije tvari uključujući i kancerogene. Duhanski dim uzrokuje rak i kod nepušača koji udišu duhanski dim pušača, kao i kod djece čiji su roditelji pušači.
U usporedbi s nepušačima, rizik od pojave raka pluća kod žena i muškaraca pušača veći je 20 do 25 puta. Procjenjuje se da se pušenjem u Europi uzrokuje 82 % slučajeva raka pluća.
Slika pokazuje vrste raka koje uzrokuje pušenje duhana. Brojevima u zagradama izražava se postotak slučajeva raka uzrokovan pušenjem duhana.
Osim toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) donijela je na temelju dosljednih dokaza iz studija provedenih na ljudima zaključak da postoje ograničeni dokazi da se pušenjem duhana povećava rizik od raka grudi (za 10 – 30 %). Osim toga postoje i ograničeni dokazi da se pasivnim pušenjem povećava rizik od raka grkljana i ždrijela. U tom kontekstu „ograničeni dokazi” znači da se pušenjem duhana može uzrokovati rak grudi i da udisanjem dima pasivnim pušenjem može uzrokovati rak grkljana i ždrijela.
Štetni učinci duhana pojačavaju se konzumiranjem alkohola, kao i kod nekih poslova u kojima se radnici izlažu drugim tvarima za koje se zna da uzrokuju rak (npr. radon ili azbest).
Što se tiče konzumiranja alkohola i pušenja, kod pušača se s porastom konzumiranja alkohola znatno povećava rizik od raka usne šupljine, ždrijela, grkljana i jednjaka. Ako i pušite i pijete alkohol, rizik od raka veći je nego što bi bio da samo pušite.
Znanstveni dokazi neupitno govore kako se nakon prestanka pušenja u bilo kojoj dobi rizik od raka smanjuje. No ta je korist veća što je osoba koja prestaje pušiti mlađa.
Pasivno pušenje predstavlja inhaliranje duhanskog dima iz okoliša, odnosno duhanskog dima koji stvaraju druge osobe.
Nepušači izloženi pasivnom pušenju udišu i metaboliziraju slične kemijske spojeve i kancerogene tvari kao i aktivni pušači. Primjeri tih kemijskih spojeva jesu kancerogene tvari, kao što su duhanu svojstveni nitrozamin i policiklički aromatski ugljikovodici (PAU).
U studijama u koje su bili uključeni nepušači otkriveno je da oni koji redovito pasivno puše na radnom mjestu, u svojem kućanstvu ili na nekom drugom mjestu u okruženju imaju dvostruko veći rizik od razvoja raka pluća u usporedbi s nepušačima koji nisu izloženi pasivnom pušenju.