Najnovije studije pokazuju da prehrana koja sadrži jogurt, cjelovite žitarice i vlakna može pridonijeti nižem riziku od nastanka raka debelog crijeva.
U kasnim 1990-tim rak debelog crijeva bio je četvrti uzrok smrtnosti od raka kod muškaraca i žena mlađih od 50 godina. Međutim, trenutno rak debelog crijeva u većini razvijenih zemalja zauzima prvo mjesto kao uzrok smrtnosti od raka kod muškaraca i drugo mjesto kao uzrok smrtnosti od raka kod žena.
Liječnici također primjećuju da su oblici raka debelog crijeva koji se pojavljuju kod mlađih osoba agresivniji što dovodi do porasta smrtnosti među mlađim odraslim osobama kojima je dijagnosticirana ova zloćudna bolest.
Prema rezultatima studije iz 2017. godine objavljene u časopisu Journal of the National Cancer Institute vidljivo je da je kod osoba mlađih od 55 godina gotovo 60 % veća vjerojatnost da će im se dijagnosticirati rak debelog crijeva u kasnijem stadiju nego kod starijih osoba, što smanjuje izglede za preživljavanje. Stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto je došlo do tolikog povećanja broja mlađih osoba oboljelih od raka debelog crijeva, ali na temelju provedenih studija sumnjaju da bi to moglo biti povezano s višim stopama pretilosti, konzumacijom ultraprerađene hrane (posebno prerađenog mesa) te konzumacijom alkohola, fizičkom neaktivnošću i čimbenicima okoliša. Drugi potencijalni faktori rizika uključuju: pušenje cigareta, prehrana s malo vlakana i puno masti, stanja poput upalne bolesti crijeva, genetika.
U svakom slučaju, jasno je da prehrana ima veliku ulogu u sveukupnom riziku od nastanka raka kod svih osoba. Navike određuju svačije zdravlje.
Namirnice koje mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka raka debelog crijeva
Jogurt i druge namirnice bogate kalcijem
Nedavna studija objavljena u časopisu Gut Microbes otkrila je da je dugotrajna konzumacija jogurta (dva ili više obroka tjedno) povezana s nižim stopama proksimalnog raka debelog crijeva (na desnoj strani debelog crijeva). Iako autori studije nisu pronašli značajnu povezanost između dugotrajnog unosa jogurta i općenitog rizika od nastanka raka debelog crijeva uočili su povezanost s tumorima pozitivnim na bifidobakterije (dobre bakterije koje su u najvećoj mjeri nastanjene u debelom crijevu) – postojala je 20 % niža stopa pojavnosti ovih tumora za osobe koje dugotrajno konzumiraju jogurt. Ovo je još jedna studija koja dokazuje da postoji povezanost između prehrane, crijevnog mikrobioma i rizika od nastanka raka debelog crijeva.
Postoje i druga istraživanja kojima je dokazana povezanost hrane i pića bogatih kalcijem, poput jogurta i drugih mliječnih proizvoda, sa smanjenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva. Studija provedena od strane Oxford Population Healths Cancer Epidemiology Unit na uzorku više od 540 000 žena otkrila je da je svakodnevni unos dodatnih 300 mg kalcija povezan s 17 % smanjenjem rizika od nastanka raka debelog crijeva.
S druge strane Američko društvo za borbu protiv raka (engl. American Cancer Society) upozorava da veća količina unosa kalcija, posebno kad se konzumira u obliku mliječnih proizvoda, može povećati rizik od nastanka raka prostate.
Cjelovite žitarice
Američki institut za istraživanje raka (engl. American Institute for Cancer Research) utvrdio je značajnu povezanost između konzumacije cjelovitih žitarica (smeđa riža, bulgur, kvinoja…) i nižeg rizika od nastanka raka debelog crijeva. Konzumiranje dnevno tri porcije cjelovitih žitarica od oko 90 g ili dvije kriške kruha od cjelovitih žitarica i jedne porcije zobenih pahuljica smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva za 17 %.
Znanstvenici koji su 2005. godine proveli studiju i otkrili da cjelovite žitarice smanjuju rizik od nastanka raka debelog crijeva kod žena objasnili su da različiti vitamini (posebno vitamini B skupine) i minerali poput magnezija i cinka mogu doprinijeti smanjenju ovog rizika.
Visok sadržaj vlakana u cjelovitim žitaricama, otporni škrob i prebiotici također mogu poboljšati crijevni mikrobiom kako bi se smanjio rizik na način da razrjeđuju potencijalne karcinogene u debelom crijevu i skraćuju vrijeme prolaska hrane što smanjuje izloženost tkiva debelog crijeva štetnim spojevima.
Dobri izvori cjelovitih žitarica su: smeđa riža, bulgur, tjestenina i kruh od cjelovitog zrna, bezglutenske cjelovite žitarice kao što su amarant, proso, kvinoja i zob.
Hrana bogata vlaknima
Stručnjaci su i ranije navodili brojne dobrobiti vlakana, ali posebno je značajno da ova hranjiva tvar ima važnu ulogu u smanjenju rizika od nastanka raka debelog crijeva.
Dakle, vlakna hrane crijevne bakterije što jača crijevni mikrobiom (zajednica mikroorganizama) i imunološki sustav čovjeka. Što se više vlakana konzumira (voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice) to je mikrobiom raznolikiji što pomaže u smanjenju rizika od nastanka raka debelog crijeva na način da se smanjuje rizik od kroničnih i upalnih bolesti u gastrointestinalnom traktu.
Prema Nacionalnom institutu za rak SAD-a (engl. National Cancer Institute) ove bolesti se često preklapaju s rakom debelog crijeva što znači da određene kronične bolesti uključujući sindrom iritabilnog crijeva, Crohnovu bolest i dijabetes mogu uzrokovati upalu u crijevima. Polovica mlađih osoba s dijagnozom raka debelog crijeva ima dijagnozu ovih upalnih kroničnih stanja.
Tu dolazi do izražaja snaga vlakana. Američki institut za istraživanje raka (engl. American Institute for Cancer Research) izvještava da je svako povećanje konzumacije od 10 g vlakana povezano sa smanjenjem rizika od nastanka raka debelog crijeva za 7 %. Jedna studija iz 2015. godine pokazala je da visok unos vlakana smanjuje rizik od distalnog raka debelog crijeva (u lijevoj strani debelog crijeva).
Američko društvo za borbu protiv raka (engl. American Cancer Society) preporučuje unos prehranom najmanje 30 g vlakana dnevno kako bi se smanjio rizik od nastanka raka debelog crijeva od čega većina treba biti iz cjelovite biljne hrane (povrće, voće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke). Neki od izvora vlakana koje svaka osoba može jednostavno dodati svojoj prehrani su: mahunarke (grah, leća, grašak), svježe voće (maline, borovnice, jabuke, kruške), svježe povrće (brokula, prokulica, zeleni grašak, krumpir s kožom), avokado, zobena kaša, chia sjemenke, sjemenke lana.
