Sandra Krstev Barać, mag. nutr., IFMCP certificirani je praktičar funkcionalne medicine i magistra nutricionizma s preko 20 godina iskustva u nutricionističkom savjetovanju i edukaciji javnosti i stručnjaka o odnosu prehrane i zdravlja. Niz godina pruža sveobuhvatnu potporu onkološkim bolesnicima.
Gospođo Krstev Barać, zahvaljujemo vam se što ste pristali na intervju za naš onkološki portal. Pripremili smo nekoliko pitanja koja su prema našem mišljenju važna onkološkim pacijentima:
Na koji način nutricionisti mogu pomoći u prevenciji onkoloških bolesti te kako mogu pomoći onkološkim bolesnicima? Zašto je onkološkim pacijentima važna nutricionistička podrška?
Danas znamo kako je genetska predispozicija tek dio rizika te da čak trećinu zloćudnih bolesti možemo prevenirati našim životnim stilom: održavanjem poželjne tjelesne mase, kao i pravilnom prehranom, redovitom tjelovježbom i nepušenjem. Na puno toga, dakle, možemo utjecati i u toj prevenciji je uloga nutricionista nezamjenjiva, jer vam može pomoći kreirati optimalnu prehranu za vas koja će osigurati postizanje poželjne tjelesne mase i smanjiti rizik ne samo od onkoloških bolesti, nego i brojnih drugih kroničnih bolesti uključujući bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa i slično.
Savjetovanje s nutricionistom je neprocjenjivo i u trenutku kada zloćudna bolesti već nastupi. Naime, tijek liječenja i oporavka ovisi o stanju uhranjenosti pacijenta, a odgovarajućom i prilagođenom prehranom možemo ublažiti neugodne nuspojave terapije, ubrzati oporavak kao i poboljšati kvalitetu života. Činjenica je da ovo područje prate brojne zablude i narodna vjerovanja koja često ne idu u korist pacijenta i njegovog oporavka pa je savjetovanje s educiranim nutricionistom najbolji način da dobijete kvalitetne i provjerene informacije oko vaše prehrane. Trebamo imati na umu da samu dijagnozu nerijetko prati i nepoželjno mršavljenje, što zbog tijeka bolesti, što zbog oslabljenog apetita zbog terapije, a nutricionist je tu da prati stanje uhranjenosti i pomogne prilagoditi prehranu kako bi se pretjerano mršavljenje ublažilo.
U zadnje vrijeme se sve više spominje važnost crijevnog mikrobioma za prevenciju mnogih bolesti pa i nekih vrsta raka. Možete li objasniti o čemu se konkretno radi i koja su najnovija znanstvena saznanja na tom području?
Crijevni mikrobiom je u zadnje vrijeme izuzetno popularna tema koja se pokazuje kao apsolutno važna karika za naše cjelokupno zdravlje, ali i zdravo starenje. Sve više, naime, otkrivamo kako negativne promjene na crijevnom mikrobiomu kao i disbioza, a osobito pojava patogenih bakterija pridonose razvoju kroničnih bolesti, uključujući autoimune i kardiometaboličke bolesti, kožne tegobe da nabrojimo samo neke, a iznimka nisu ni zloćudne bolesti osobito one gastrointestinalnog trakta i hormonski ovisni karcinomi.
U tom je kontekstu već otkriveno nekoliko mehanizama kako prisutnost crijevne disbioze može pridonijeti razvoju zloćudne bolesti, pa tako primjerice ovako nepovoljan razvoj uzrokuje upalu u epitelu i disrupciju mukozne barijere, koji se oboje povezuju s karcinogenezom. I ne samo to – imunitet koji nas inače štiti od raka, u ovakvim situacijama bude suprimiran što dodatno pridonosi razvoju bolesti. Dodatno, neki metaboliti koje nepoželjne bakterije luče djeluju tako da mogu uzrokovati oštećenje na DNA što također leži u podlozi zloćudnih procesa.
Zanimljivo novo područje istraživanja je i kako mikrobiom utječe i na uspješnost same terapije, uključujući zračenje, kemoterapiju i imunoterapiju. Tako znanstvenici pokušavaju modificirati mikrobiotu kako bi dali dodatnu podršku samoj terapiji, ali i smanjili njenu toksičnost na zdrave stanice. Iako ovo područje nosi još neke nepoznanice, sve nam to govori kako je održavanje poželjnog mikrobioma prehranom, ali čak i dodacima probiotika, prebiotika i postbiotika dobra strategija i u prevenciji, a potencijalno i u terapiji zloćudnih bolesti .
Poznato je da su zdrava prehrana i održavanje normalne tjelesne mase među najvažnijim faktorima prevencije raka. Postoji li neka posebna dijeta odnosno općeniti plan prehrane koji bi se mogao preporučiti u cilju prevencije raka? Koja su najnovija saznanja na tom području?
Danas sve više odstupamo od toga da postoji jedna prehrana idealna za sve koja će spriječiti razvoj bolesti, već se ide u personaliziranom smjeru. Nismo svi isti, ne živimo u istim uvjetima, niti imamo istu genetsku podlogu pa bi i prehrana trebala pratiti tu individualnost.
Međutim postoje neke smjernice koje se mogu preporučiti svima, a to je svakako da se ograniči unos crvenog mesa na 500 g tjedno te suhomesnatog mesa i mesnih prerađevina na 50 g dnevno jer oboje u većoj količini značajno povećavaju rizik od raka debelog crijeva. Ni pretjerana konzumacija alkohola (više od 2 pića dnevno) nije poželjna navika, a pripaziti valja i na unos soli.
Prehrana koja djeluje protektivno je ona u kojoj obiluje povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke jer će osigurati mnoštvo vlakana važnih za naše zdravlje, ali i vitamine, minerale te fitokemikalije s antioksidativnim i potencijalno antikarcinogenim djelovanjem. Važno je da se na tanjuru redovito nađe i riba, osobito masnije verzije poput srdelica, skuše, lososa ili tune, prvenstveno jer obiluju omega – 3 masnim kiselinama s protuupalnim djelovanjem. Sve su to odrednice hvaljene mediteranske prehrane pa je ona svakako dobar odabir, a nije loše ni odlučiti se za vegetarijansku prehrana u kojoj se konzumiraju i riba i plodove mora. Naravno, pritom je najbolji put individualno prilagoditi ovakve obrasce prehrani pojedincu.
U svim vrhunskim svjetskim centrima za rak nutricionisti predstavljaju važan i neizostavni segment pomoći onkološkim pacijentima u samom procesu liječenja, kao i nakon provedenog liječenja. Imate li saznanja kakva je situacija u Hrvatskoj? Postoje li na klinikama za onkologiju nutricionisti koji su posvećeni isključivo onkološkim pacijentima? Ima li općenito u Hrvatskoj dovoljno nutricionista koji su specijalizirani za savjetovanje o prehrani onkoloških pacijenata?
Tako je, u svjetskim centrima je savjetovanje s nutricionistom koji je educiran upravo u ovom segmentu standardni dio potporne terapije onkoloških bolesnika, dok je kod nas sve to na klimavim nogama. Koliko sam upoznata, osim možda u pokojoj udruzi, ne postoje nutricionisti koji se bave isključivo i samo onkološkim pacijentima. Edukacije sigurno nedostaje, ali i prakse, a nažalost rijetki su nutricionisti koji dublje uđu u ovu tematiku.
Mislite li da onkološki pacijenti u Hrvatskoj imaju dovoljnu razinu svijesti o važnosti nutricionističke podrške za vrijeme i nakon liječenja?
Nažalost, čini mi se da je ta svijest i dalje dosta niska, no svakako su vidljivi i pozitivni pomaci i moram priznati da mi se sve više pacijenata javlja upravo sa željom da daju svojem tijelu najbolju nutritivnu podršku dok prolaze kroz proces liječenja.
Mnogi onkološki pacijenti tijekom liječenja imaju određene nuspojave. Na koji način nutricionisti mogu pomoći u otklanjanju i ublažavanju ovih nuspojava? Možete li navesti neki konkretni primjer?
Dobro je poznato kako onkološko liječenje može uzrokovati različite nuspojave poput mučnine i povraćanja, proljeva, opstipacije, promjene osjeta okusa, ranica u ustima, teškoće sa žvakanjem i gutanjem, gubitka apetita, suhih usta, umora, anemije i sl. što dodatno otežava unos hrane i povećava rizik od pothranjenosti. Važno je da kao pacijent iskomunicirate sve nuspojave s nutricionistom ili stručnom osobom jer većinu nuspojava možemo spriječiti ili ublažiti pravodobnom prilagodbom prehrane. Samo kao primjer, kod bolnog gutanja savjetuje se unos usitnjene ili tekuće hrane koja neće dodatno pogoršati bol, dok je jedan od savjeta kod promjene osjeta okusa upotreba plastičnog pribora za jelo. Ublažavanjem neugodnih nuspojava može se uvelike poboljšati kvaliteta života čime osiguravamo što bolji unos hrane, a što u konačnici pruža više energije potrebne za borbu protiv bolesti.
Mogu li određeni obrasci prehrane pomoći u poboljšanju djelovanja određenih terapija protiv raka?
Odgovarajuća prehrana u onkoloških bolesnika može, dakle, ublažiti neugodne nuspojave terapije i ubrzati oporavak, no kada govorimo o poboljšanju djelovanja same terapije još je puno nepoznanica. Povremeni post je jedna od praksi koja se u nekim slučajevima pokazala da može poboljšati efikasnost kemoterapeutika. No, s druge strane ako je osoba već u startu pothranjena, pitanje je jeli to najbolji put. Drugi primjer je ketogena dijeta za koju se pokazalo da može učiniti tumorske stanice osjetljivije na određene terapije poput zračenja i kemoterapije. Ipak, ketogena dijeta je oportuna samo kod određenih vrsta zloćudnih bolesti poput tumora mozga (osobito glioblastoma) te isključivo uz potporu multidisciplinarnog tima stručnjaka jer pacijente na ovako strogim obrascima prehrane treba i strogo pratiti.
Pojedini onkološki pacijenti tijekom liječenja samostalno bez konzultacije s liječnicima i drugim stručnim osobama uzimaju različite dodatke prehrani ili koriste tkz. prirodne „lijekove“ kao što je npr. ulje kanabisa. Isto tako, Neki se pacijenti odlučuju za alternativne oblike liječenja. Koje je vaše mišljenje o tome? Može li se na ovaj način umanjiti djelovanje terapija propisanih od strane liječnika, odnosno dovesti do loših ishoda liječenja?
Činjenica je da je ovo područje izuzetno plodno tlo za obmane i da su pacijenti skloni uzimati svakakve pripravke, često bez znanja svojih liječnika. Smatram da to nije najbolji put jer neki dodaci prehrani mogu umanjiti djelovanje same terapije i čak biti iznimno štetni. Najbolji primjer je da osobe na radioterapiji ne bi smjele paralelno uzimati beta-karoten i vitamin E, osobito ako su pušaći budući da se pokazalo kako takva praksa može povećati rizik od recidiva i smrtnosti. Visoke doze antioksidansa uzete putem pripravaka također nisu poželjne jer mogu umanjiti učinkovitost onkološke terapije te čak dugoročno povećati rizik od recidiva, iako ne u svim slučajevima. S druge strane, postoje tvari koje mogu djelovati potporno poput kontrolirane primjena vitamina D, kurkumina, omega-3 masnih kiselina.
Budući da su onkološki bolesnici izuzetno skloni samostalnom uzimanju pripravaka, moj pristup s pacijentima je da pogledamo koju točno terapiju dobivaju i kakvo je njihovo zdravstveno stanje kao i stanje uhranjenosti i tada individualno preporučam dodatke prehrani koji nisu štetni za tu osobu i mogu poboljšati stanje. Dakle, strogo individualan i prilagođen pristup.
Jedino čemu kategorički moram reći NE je kada pacijent odbija liječenje i svojoj bolesti pristupa isključivo s tim „čudotvornim pripravcima“ jer niti jedan dodatak prehrani ne može zamijeniti standardnu terapiju.
Koja bi bila vaša općenita preporuka onkološkim bolesnicima po pitanju prehrane nakon završenog liječenja, a u cilju sprječavanja vraćanja bolesti?
Po završetku liječenja prehrana je izuzetno bitna, osobito u prvih 12 mjeseci kada postoji veliki rizik od nutritivnih deficita i smanjenog udjela mišićnog tkiva, a često i perzistirajuće tegobe od provedene terapije mogu ometati unos hrane. Zato je ovo period kada je savjetovanje s nutricionistom koji će prilagoditi prehranu vašem trenutnom stanju od iznimne važnosti.
Nakon tog početnog perioda kada je cilj oporavak, slijedi period kada vašim prehrambenim navikama možete smanjiti rizik od recidiva. U tu svrhu važno je održavati poželjnu tjelesnu masu, a pritom tjelovježbom i prehranom povećati mišićnu masu. Dodatno, preporuka je birati pretežito biljne namirnice uz dovoljan unos ribe i mesa peradi, a ograničiti unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda. Ono što biste trebali maknuti s jelovnika uključuje industrijsku i procesiranu hranu, zaslađene gazirane napitke, ali i alkohol.
Što bi na kraju preporučili novooboljelim i svim ostalim onkološkim pacijentima? Na koji način mogu dobiti nutricionističku podršku i koji je pristup nutricionističkog savjetovanja za njih najbolji?
Moja je preporuka pacijentima da se već nakon dijagnoze raka jave educiranom nutricionistu koji će ih pratiti kroz cijeli proces liječenja, ali i nakon njegovog završetka. Svakako je bitno da se na svakom pregledu pacijenti mjere na vagi koja analizira sastav tijela kako bi se pratila tjelesna masa i obavezno mišićna masa i da se prehrana prilagođava trenutnom stanju i pojavi nuspojava. Ponekad pacijenti, zbog progresije bolesti, nisu u stanju doći fizički na pregled, ali i tada se možemo družiti online i proći sve što je bitno. Stoga, kada govorimo o najboljem nutricionističkom pristupu za onkološke bolesnike smatram da je to onaj koji je fleksibilan i prilagođen pacijentu.
Hvala puno na obavljenom razgovoru, želimo vam puno uspjeha u daljnjem radu i hvala što pomažete onkološkim pacijentima!
Sandru Krstev Barać možete kontaktirati putem web stranice: www.funkcionalnamedicina.com