Dana 01.01.2024. godine na snagu je stupio Zakon o inkluzivnom dodatku (NN 156/23) sa svrhom aktivnog promicanja i zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom.

Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjuje se pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koje se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu („Narodne novine“, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, br. 118/18., 32/20. i 18/22.).

Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku prestali su važiti članci 50. do 60. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), odredbe članka 1. stavka 1. Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj: 118/18., 32/20. i 18/22.) u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te članka 7. točke 5., članka 70.a i članka 72. stavaka 2. i 3. u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom i odredbe članka 12. Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine“, broj: 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), članka 10. stavka 5., članka 21. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članka 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.

Do stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku, 147.752 osobe koristile su jednu od četiri naprijed navedene naknade, a sada su te naknade objedinjene u jednu naknadu kroz inkluzivni dodatak. Prednost Zakona o inkluzivnom dodatku je i što je u odnosu na ranije zakonske regulative, određeno kako je za ostvarivanje bilo kojeg od prava predviđenih ovim Zakonom potrebno samo jedno vještačenje, a za svako pravo zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Do sada su osobe, kako bi ostvarile svako od pojedinih prava, morali dostavljati jednu te istu dokumentaciju u svaki sustav, na ovaj način objedinjena su četiri različita prava iz tri različita sustava (pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu – do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, pravo na uvećani doplatak za djecu – do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i pravo na naknadu do zaposlenja – do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), što uvelike pridonosi kako ekonomičnosti tako i mobilnosti osoba s invaliditetom koje više ne moraju obilaziti više različitih institucija radi ostvarivanja svojih prava.

Dakle, osobe oboljele od raka imaju pravo podnijeti zahtjev Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad (bivši Centar za socijalni rad) u cilju ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, a hoće li ga i dobiti odlučuje rješenjem Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja, odnosno Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditeto. Uz zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, koji se može skinuti sa stranica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, potrebno je priložiti presliku medicinske dokumentacije kojom se objektiviziraju bolesna stanja (nalazi specijalističkih pregleda, otpusna pisma, povijesti bolesti i sl.). Potreban je i Barthelov indeks, odnosno obrazac koji govori o stupnju samostalnosti oboljeloga, ali samo kod osoba s tjelesnim oštećenjima. Potrebna je i preslika Nalaza i mišljenja prethodno provedenih vještačenja te potvrda banke, odnosno ovlaštenje ili suglasnost, o broju tekućeg računa u slučaju isplate na račun. Korisnicima dosadašnjih prava na osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu će navedena prava biti ukinuta nakon što se provede postupak priznavanja prava na inkluzivni dodatak. Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava te se njegovim stupanjem na snagu ukida dohodovni cenzus, a koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi važio kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu. Iznos odobrenog dodatka varira od 138 do 720 eura mjesečno ovisno o utvrđenoj težini invaliditeta.

U kategoriji „prava pacijenata“ detaljno su razrađene odredbe Zakona o inkluzivnom dodatku (definiranje uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom i objedinjenjem prava koja se ostvaruju na temelju invaliditeta, i to: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom).