Savjeti i preporuke za prehranu osoba oboljelih od raka

Osobama oboljelima od raka unos dovoljno proteina i drugih raznolikih namirnica može pomoći održati snagu i energiju. Dakle, održavanje zdrave prehrane može napraviti veliku razliku u kvaliteti života osoba oboljelih od raka.

Isto tako, važno je naglasiti da se samo prehranom ne može izliječiti rak, ali zdravom prehranom može se pomoći tijelu u borbi protiv infekcije, održavanju energije i kontroliranju težine.

Savjeti za zdravu prehranu osoba oboljelih od raka

Najbolja hrana za osobe oboljele od raka je ona koja daje energiju, potiče imunološki sustav i općenito održava tijelo dobro uhranjenim. Iako postoje osobe i izvori na internetu koji nastoje uvjeriti osobe oboljele od raka kako se specijaliziranim dijetama  može izliječiti rak to jednostavno nije istina.

S druge strane osobe oboljele od raka zasigurno mogu imati velike koristi od zdrave prehrane jer im ona može pomoći u održavanju snage, koja im je posebno potrebna ako su u fazi liječenja (npr. kemoterapijom ili radioterapijom). Dakle, zdravu prehranu treba smatrati kao još jedan važan faktor u borbi protiv raka.

U nastavku je pet najboljih savjeta što jesti, a što izbjegavati tijekom liječenja od raka:

Započeti s proteinima

Proteini su jedna od najvažnijih komponenti zdravog načina prehrane za svakoga. To može biti posebno važno za osobe oboljele od raka. Nenamjerni gubitak tjelesne mase česta je briga osoba s dijagnozom raka i to posebno u procesu liječenja. Kako osoba gubi na tjelesnoj masi tako to može imati veliki utjecaj na gubitak mišićne mase. Zbog toga se osoba može osjećati umorno i slabo. Isto tako, pothranjenost može osobu izložiti većem riziku od nastanka infekcije.

Konzumacija puno proteina može pomoći osobi u održavanju snage jer proteini pomažu u održavanju mišića. Također, proteini pomažu u stvaranju bijelih krvnih stanica koje su zadužene za borbu protiv infekcije.

Općenito, ukoliko oboljeli od raka imaju problema s unosom hrane uvijek se savjetuje da prvo konzumiraju proteinske obroke. Zatim, ukoliko još uvijek imaju apetit, mogu prijeći na druge skupine hrane. Ukoliko osoba oboljela od raka ima naporan dan te slab apetit unosom namirnica bogatih proteinima trebala bi se osjećati bolje. Važno je istaknuti da može varirati koliko će tko trebati unijeti proteina na dnevnoj razini.

U prosjeku, osobe koje nisu oboljele od raka trebale bi dnevno unositi oko 1 gram proteina po kilogramu tjelesne mase. Tome bi trebalo dodati još oko 20 grama ukoliko je osoba u procesu liječenja od raka. Npr. osoba čija je tjelesna masa 79 kg trebala bi ciljati na oko 79 grama proteina dnevno, dok bi tijekom liječenja trebalo unositi 99 grama proteina dnevno. S obzirom da se radi o grubim procjenama preporuka je savjetovati se s nutricionistom koji će izračunati personaliziranu dnevnu potrebu konzumacije proteina.

Zdravi izvori proteina uključuju:  pileća prsa, puretina, proizvodi od soje (tofu), sjemenke i orašasti plodovi, mliječni proizvodi, jaja, losos, grah, mahunarke i leća, proteinski prahovi i shakeovi.

Osobama oboljelim od raka koje osjećaju mučninu možda će biti lakše popiti gutljaj proteinskog shakea nego pojesti obrok bogat proteinima. To može biti praktična opcija i ako je osoba u pokretu. Ukoliko osoba ima naporan dan (npr. pregledi, pretrage i terapije) može si pomoći na način da si spakira proteinski shake kako bi se zadržala razina energije. Pri tome se preporučuje konzumirati proteinski shake od oko 350 kalorija. Za konzumaciju shakeova uz obrok ili međuobrok dovoljan je shake od 150 kalorija. Recepte za proteinske shakeove možete pogledati ovdje: https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/zdravi-recepti/proteinski-shake-za-dorucak-u-zurbi-ste-ili-nemate-izbora-ukljucite-blender-imamo-6-jednostavnih-recepata-za-lagani-i-zdravi-obrok

Nabaviti i konzumirati antioksidanse

Antioksidansi su najbolja obrana od oštećenja stanica uzrokovanih slobodnim radikalima (nestabilne molekule koje oštećuju DNK u stanicama ljudskog tijela) te se nalaze u voću i povrću. Posebno je jačanje ove obrane važno ukoliko je osoba oboljela od raka. Slobodni radikali prirodno su prisutni u tijelu čovjeka, a dolaze i iz vanjskih izvora kao što su onečišćenja u okolišu, oštećenja od sunca itd.

Uglavnom, slobodni radikali mogu uzrokovati pomutnju u ljudskim stanicama što može dovesti do velike štete. Ukoliko se oštete stanice i DNK to dovodi do mutacija koje mogu uzrokovati rak.

Antioksidansi su kemijski spojevi koji pomažu u smirivanju slobodnih radikala i na taj način ih sprječavaju da  izazovu štetu u ljudskom organizmu.

Boje namirnica koje konzumiramo puno govore o udjelu antioksidansa u našoj prehrani. Ukoliko u prehrani neke osobe postoje namirnice različitih boja to je znak da osoba unosi u organizam skup dobrih vitamina i minerala. Dakle, misli se na prirodne boje namirnica, a ne na npr. raznobojne bombone ili druge prerađene zaslađivače.

Neke od namirnica različitih boja koje čine skup raznobojnih antioksidasa su:

  • Crvena boja (jabuke, jagode, rajčice i trešnje)
  • Narančasta boja (batat, mrkva, naranča)
  • Žuta boja (banane, limun, jaja)
  • Zelena boja (Špinat, bosiljak, limeta, brokula)
  • Plava/ljubičasta boja (borovnice, patliđan, cikla, kupine)
  • Smeđa boja (grah, leća, smeđa riža, orašasti plodovi)
  • Bijela boja (cvjetača, luk, gljive, mlijeko)

Konzumacija manje količine šećera je u redu

Iako osobe oboljele od raka dobivaju savjete iz različitih izvora da je dobra ideja potpuno izbjegavati konzumaciju šećera i ugljikohidrata kao dio zdrave prehrane protiv raka, ovi savjeti nisu dobri jer ugljikohidrati opskrbljuju tijelo glukozom koja je potrebna svim organima ljudskog tijela za normalno funkcioniranje. Dakle, osoba ne mora izbjegavati ove namirnice ukoliko se one ne uklapaju u njegov ili njezin normalan obrazac prehrane.

Ideja da će stanice raka konzumirati šećer i razmnožiti se ne funkcionira u stvarnosti. Sve stanice u tijelu hrane se šećerom. Naravno, to nije razlog da treba pretjerivati s dodatkom šećera. Potrebno je zadržati unos šećera na razini koja je zdrava za organizam (oko 25 grama ili manje dodatnih šećera za žene i 36 grama ili manje za muškarce). Ali nema potrebe brinuti se da će poneki slatki užitak ili kriška kruha djelovati na hranjenje raka.

Što se tiče ugljikohidrata treba birati cjelovite žitarice u odnosu na rafinirane. Primjer su: integralne žitarice, zob, bulgur, raž, kvinoja….)

Važno je ostati hidratiziran

Voda je ključna za održavanje zdravlja, a posebno je važno održavati dobru hidrataciju kod osoba oboljelih od raka. Gazirana i slatka pića nisu najbolji izbor. Ukoliko osoba nije veliki ljubitelj vode postoji način da se poboljša okus i potakne na veću potrošnju vode (npr. iscijediti malo limuna ili limete u vodu).

Smanjiti rizik od bolesti i komplikacija izazvanih hranom

Kod osoba s dijagnozom raka, a posebno ako su u procesu liječenja, može doći do pada imuniteta. Dakle, oboljeli od raka bi posebno trebali paziti na zaštitu od bolesti koje se prenose hranom (trovanje hranom). Ne preporučuje se sirovo ili nedovoljno kuhano meso i jaja. Ukoliko je imunološki sustav osobe ugrožen i ako u hrani koja se konzumira ima i najmanje bakterija postoji velika vjerojatnost da će se osoba razboljeti. Iako zdravstvene dobrobiti konzumacije svježeg voća i povrća nadmašuju rizike ipak treba biti oprezan zbog moguće kontaminacije. Voće i povrće je potrebno dobro oprati što uključuje i vanjske dijelove koji se ne jedu (npr. kora od banane ili lubenice) jer kad se hrana nareže klice izvana mogu prodrijeti unutra. Potrebno je slijediti slijdeće savjete za sigurnost hrane:

  • Voće i povrće prati toplom vodom najmanje 20 sekundi
  • Ukloniti svu vidljivu prljavštinu s namirnica
  • Konzumirati samo one proteine (riba, jaja, školjke, meso) koji su temeljito termički obrađeni
  • Izbjegavati nepasterizirane mliječne proizvode i sokove
  • Konzumirati meso koje je podgrijano
  • Temeljito očistiti sve površine i posuđe koje je bilo u kontaktu sa sirovim životinjskim proizvodima
  • Ostatke hrane odmah staviti u hladnjak
  • Temeljito podgrijati ostatke hrane prije konzumacije
  • Prije, tijekom i nakon konzumacije hrane temeljito oprati ruke

 

Zaključno, pridržavanje stroge ili restriktivne dijete neće učiniti dobro za fizičko i mentalno zdravlje osobe oboljele od raka. Potrebno je usredotočiti se na što bolju ishranu dajući prioritet proteinima i imajući na pameti sigurnost hrane. Ne treba se ustručavati razgovarati s onkološkim timom o tome kako se može najbolje upravljati svojim zdravljem pomoću prehrane prije, tijekom i nakon liječenja raka.

Napomena: U tekstu su navedeni općeniti savjeti za prehranu onkoloških bolesnika. Za detaljnije personalizirane savjete preporuka je obratiti se nutricionistima specijaliziranim za savjetovanje o prehrani onkoloških bolesnika

Izvor: https://health.clevelandclinic.org/i-have-cancer-what-should-i-eat-2?utm_medium=social&utm_source=facebook&utm_campaign=cc+posts&fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR1ri1-uqKBg2vdGAaymPYrL2Yri4vo9ARqkywRfh3YdJxYobD7d5Mh7J5w_aem_TEAMaoa9lFTLZWupcp3zpA&sfnsn=mo

Podijeli

NOVOSTI

Ivona Poljak klinička je psihologinja s iskustvom rada u zdravstvenoj psihologiji. Uz bogato iskustvo rada s oboljelima od kroničnih bolesti,...

Mastektomija i/ili salpingo – ooforektomija može poboljšati ishod preživljenja nositeljima BRCA mutacije s povijesti dijagnoze raka dojke u početnom stadiju...

Osobama oboljelima od raka unos dovoljno proteina i drugih raznolikih namirnica može pomoći održati snagu i energiju. Dakle, održavanje zdrave...

Najnovija istraživanja sugeriraju da rizik od nastanka raka debelog crijeva može ovisiti o tome čime se hrane crijevne bakterije. Crijevni...

(članak pregledan od strane liječnika specijalista iz područja onkologije) Stanične terapije koje se često nazivaju i „žive terapije“ oblik su...

Pošaljite nam poruku