U današnje digitalno doba pojavljuje se mnoštvo informacija o raku. Brzim online pretraživanjem moguće je otkriti bezbroj tvrdnji o tome što uzrokuje rak, kako ga spriječiti i što učiniti ukoliko netko dobije dijagnozu raka. Nažalost, ove informacije nisu uvijek točne što može dovesti do nepotrebnog straha, zbunjenosti pa čak i štete.
Uvijek treba tražiti pouzdane izvore informacija kao što je organizacija American Institute for Cancer Research koja nudi pouzdane odgovore utemeljene na znanosti i dokazima. To je vrlo važno za svaku osobu kako bi mogla donositi kvalitetne odluke vezane uz vlastito zdravlje.
PREHRANA
Mit: Kako bih dobio dovoljno proteina u svoju prehranu moram uvrstiti crveno meso
Istina: Pojedina osoba može unijeti dovoljno proteina čak i ako odluči ne jesti crveno meso. Dovoljno proteina ima u mesu peradi, plodovima mora, mliječnim proizvodima i jajima. Osim toga, mogu se odabrati biljni izvori proteina kao što su tofu (sir od soje), grah, leća, orašasti plodovi i sjemenke. Žitarice i povrće također sadrže manje količine proteina. Dakle, ukoliko osoba konzumira ovu vrste hrane unosit će dovoljno proteina dnevno.
Mit: Šećer uzrokuje rak
Istina: Šećer nije kancerogen pa ne uzrokuje rak izravno. Međutim, studije pokazuju da je visoka konzumacija šećera povezana s nakupljanjem masti u tjelesnim tkivima gdje joj nije mjesto (npr. jetra i mišići). Uz to, velika konzumacija zaslađenih pića, poput slatkog čaja i gaziranih sokova, povezana je s većom tjelesnom masom što povećava rizik od nastanka određenih vrsta raka.
Redovito konzumiranje hrane s visokim udjelom dodanih šećera također dovodi do upale i povišene razine cirkulirajućeg inzulina što može postaviti temelje za razvoj raka. Ali za sada izravna veza između šećera i raka nije utemeljena na čvrstim dokazima.
Iako je smanjenje unosa dodanih šećera pametan izbor ne mora se u potpunosti izbjegavati sav šećer. Tjeskoba zbog brojanja svakog grama šećera stvara nepotreban stres koji može povećati proizvodnju hormona koji povisuju šećer u krvi i potiskuje imunološku funkciju. Ovo je kontraproduktivno i može biti štetnije od povremene konzumacije manje količine šećera.
Mit: Aspartam (umjetno sladilo) uzrokuje rak
Istina: Aspartam u proizvodima poput dijetalnih gaziranih pića vjerojatno je siguran. Dok su Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i Zajednički FAO/WHO stručni odbor za prehrambene aditive (JECFA) klasificirali aspartam kao „moguće kancerogen za ljude“ pronašli su ograničene dokaze koji podupiru ovu tvrdnju. Zaključeno je da se prethodno utvrđen prihvatljiv dnevni unos od 0-40 mg/kg tjelesne težine ne bi trebao mijenjati. To je ekvivalent između 9 i 14 limenki dijetalnih gaziranih pića dnevno pod pretpostavkom da nema dodatnog unosa iz drugih izvora.
American Institute for Cancer Research je donio preporuke za prevenciju raka i one uključuju ograničavanje konzumacije pića zaslađenih šećerom te odabir uglavnom vode ili prirodnih nezaslađenih pića kao što su čaj, kava ili voda s dodatkom voća.
Mit: Soja uzrokuje rak
Istina: Hrana od soje sigurna je za jelo i ne uzrokuje rak. Studije ne povezuju konzumaciju soje s povećanim rizikom od nastanka bilo koje vrste raka uključujući rak dojke. U stvari, studije pokazuju da hrana od soje može smanjiti rizik od nastanka raka dojke. Globalno izvješće American Institute for Cancer Research o osobama koje su preživjele rak dojke ocijenilo je kao ograničenim dokaz koji upućuje na to da je konzumacija soje povezana s većim preživljavanjem i manjim brojem recidiva. Studije koje uključuju žene oboljele od raka dojke pokazuju bolje ishode uz umjerenu konzumaciju hrane od soje. Količina je obično jedna ili dvije standardne porcije dnevno. To je jednako: 1/3 šalice tofua, 1/2 šalice tempeha, 1/2 šalice oljuštenog edamamea, 1 šalica sojinog mlijeka, 3/4 šalice jogurta od soje.
Konzumiranje više hrane od soje od ove preporučene količine nije povezano s dodatnim poboljšanjima.
ALKOHOL
Mit: Vino je zdraviji izbor od drugih vrsta alkohola
Istina: Rizik od razvoja nekih vrsta raka povećava se već s konzumacijom jednog pića dnevno, čak i ako se konzumira samo vino. Općenito, što je veća konzumacija alkohola to je veći rizik od nastanka raka. Sve vrste alkohola uključujući vino, pivo i žestoka pića povećavaju rizik od nastanka raka. Ne postoji „bolji alkohol“ kad je riječ o riziku od nastanka raka.
Za prevenciju raka American Institute for Cancer Research preporučuje da se ne pije alkohol. Ukoliko se ipak konzumira potrebno je ograničiti konzumaciju na najviše dva standardna pića dnevno za muškarce i jedno standardno piće za žene. Jedno standardno piće je: 1,5 dcl vina, 3,5 dcl piva, 0,4 dcl likera.
Mit: Antioksidansi u vinu štite od raka
Istina: Iako vino sadrži antioksidanse ono još uvijek sadrži alkohol što svakako nije korisno. Što se više konzumira alkohola to je veći rizik od nastanka raka čak i ako alkohol sadrži antioksidanse. Konzumacija hrane bogate polifenolima poput grožđa, bobičastog voća i trešanja bolji je način za unos antioksidansa od konzumacije vina.
FIZIČKA AKTIVNOST
Mit: Aktivnost mora biti aerobna da bi imala blagotvorne učinke
Aerobne vježbe kao što je brzo hodanje dobro su poznate po promicanju kardiovaskularnih dobrobiti. To je sastavni dio svakog fitness plana, ali nije jedini. Vježbe s otporom i istezanje također nude značajne prednosti. Najbolje je uključiti sve vrste vježbi u svoju rutinu tjelesne aktivnosti. Vježbe s otporom, kao što su čučnjevi i iskoraci, pomažu povećati snagu mišića i gustoću kostiju. Istezanje i aktivnosti poput yoge manje su intenzivne kardiovaskularne vježbe ali su vitalne jer promiču fleksibilnost i ravnotežu, pomažu u ublažavanju stresa i mogu pridonijeti mentalnom blagostanju.
American Institute for Cancer Research podržava preporuke od najmanje 150 minuta tjedno aerobne aktivnosti, dva dana tjedno vježbe snage te istezanje kao aktivnost zagrijavanja i hlađenja (prije i poslije vježbanja)
Izvor: https://www.aicr.org/resources/blog/reliable-research-using-science-to-separate-fact-from-fiction/
