Rak, koji predstavlja bolest starenja, sve više se pojavljuje kod mlađe populacije. Znanstvenici su pronašli zanimljiv razlog zašto se neki oblici raka sve više pojavljuju kod mlađih generacija: ubrzano biološko starenje.
Poznato je da je starenje glavni rizik za mnoge vrste raka što znači da što je neka osoba starija to je veća vjerojatnost da će dobiti dijagnozu raka. Međutim, u zadnje vrijeme stručnjaci sve više priznaju da je stvarna dob osobe nešto više od broja svjećica na rođendanskoj torti. Na stvarnu dob osobe utječe i trošenje tijela uzrokovano nezdravim načinom života, stresom i genetikom što se naziva biološkom dobi osobe.
Provedena studija obuhvatila je 148 724 osobe u dobi od 37 do 54 godine, sudionike velikog registra podataka pod nazivom UK Biobank. U studiji je pažnja bila usmjerena na devet krvnih markera za koje se pokazalo da su povezani s bološkom dobi osobe:
- Albumin – bjelančevina koju proizvodi jetra, a koja opada s godinama. Ima ključne funkcije, kao što su održavanje ravnoteže tekućine u tijelu, transport hranjivih tvari i hormona te podrška imunološkom sustavu
- Kreatinin – otpadni proizvod u krvi koji nastaje probavom proteina i razgradnjom mišićnog tkiva: mjera funkcije bubrega. Niže razine koreliraju s većom dugovječnošću
- Glukoza – s godinama šećer u krvi ostaje viši dulje vrijeme nakon jela
- C – reaktivni protein – proizvodi ga jetra kao odgovor na upalu. Relativno više razine odgovaraju bržem starenju
- Postotak limfocita – koncentracija ovih bijelih krvnih stanica povezanih s imunološkom funkcijom ima tendenciju pada s godinama
- Prosječni volumen eritrocita (MCV) – mjera prosječne veličine crvenih krvnih stanica koja se povećava s godinama
- Varijabilnost crvenih krvnih stanica (RDW) – razlika između veličine najmanjih i najvećih crvenih krvnih stanica osobe, koja ima tendenciju povećanja s godinama
- Alkalna fosfataza (ALP) – enzim koji se uglavnom proizvodi u jetri i kostima i ima tendenciju povećanja s godinama.
- Broj bijelih krvnih stanica – brojevi bijelih krvnih stanica na gornjoj granici normalnog raspona u krvi mogu odgovarati višoj starosnoj dobi
Ovih devet vrijednosti uključeno je u algoritam nazvan PhenoAge koji je korišten za izračunavanje biološke dobi svake osobe. Sudionici studije čija je biološka dob bila viša od njihove kronološke dobi definirani su kao osobe s ubrzanim starenjem.
Nakon toga se je u registru raka provjerilo koliko je osoba imalo dijagnosticiran rak prije njihove 55 godine života. Utvrdilo se da je takvih osoba bilo skoro 3200. Također se je utvrdilo da kod osoba rođenih 1965. ili kasnije postoji 17% veća vjerojatnost za ubrzano starenje nego kod osoba rođenih od 1950. do 1954.
Dakle, utvrđeno je da je ubrzano starenje povezano s povećanim rizikom od nastanka raka. Najjača povezanost uočena je kod nastanka raka pluća, želuca, crijeva i maternice.
U usporedbi s osobama koje su imale najnižu razinu bržeg starenja u uzorku biobanke, oni s najvišim rezultatom imali su dvostruko veći rizik od nastanka raka pluća, više od 60% veći rizik od nastanka gastrointestinalnog tumora i više od 80 % veći rizik od nastanka raka maternice.
Studija je imala i neka ograničenja jer osobe nisu praćene tijekom vremena već su rezultati krvnih pretraga bili iz samo jednog testa. U idealnom bi se slučaju istu skupinu ljudi moglo pratiti godinama te im više puta uzimati uzorke krvi kako bi se dobio točniji pokazatelj kretanje njihovog rizika od nastanka raka.
U svakom slučaju rezultati studije su značajni i po tome jer bi se na ovaj način moglo identificirati mlađe osobe koje su u većem riziku od nastanka raka. Trenutačno se mlađe odrasle osobe koje nemaju obiteljsku anamnezu ili drugi rizični faktor za nastanak raka ne pregledavaju redovito na većinu vrsta raka. Dakle, ukoliko bi se kod tih mlađih odraslih osoba uočio rizik od nastanka raka zbog ubrzanog biološkog starenja tada bi se kod njih mogao preporučiti probir u mlađoj dobi ili bi se mogle poduzeti i druge intervencije vezane uz način života: zdrava prehrana, uključivanje tjelovježbe, rješavanje problema sa spavanjem, skidanje viška kilograma itd.
Trenutno su u fazi ispitivanja i lijekovi za koje postoji vjerojatnost da mogu usporiti ubrzano starenje. Ispitivanje se obavlja na osobama koje su preživjele rak jer te osobe često pokazuju veće biološko starenje što može biti posljedica terapije kao što su kemoterapija i radioterapija.
Izvor: https://edition.cnn.com/2024/04/07/health/accelerated-aging-cancer-risk/index.html
