Zračenje sunca sadržava nevidljivo ultraljubičasto (UV) zračenje. UV zračenje uzrokuje oštećenja kože koja dugoročno mogu dovesti do raka kože. Postoje različite vrste raka kože od kojih je melanom najagresivniji, a ako se zamijeti kasno prati ga loša prognoza.
Rak kože među pretežno bjeloputim stanovništvom najčešći je oblik raka na čitavom svijetu, a njegova se učestalost u posljednjih nekoliko desetljeća izrazito povećala. Smatra se da su razlog tome uglavnom trendovi nošenja odjeće koja manje štiti, promjena načina života prema većoj količini aktivnosti na otvorenom te trend većeg boravka na suncu i tamnija koža, uključujući i upotrebu umjetnih izvora UV zračenja kao što su solariji.
Česte opekline od sunca, posebno one tijekom djetinjstva i adolescencije, povezane su sa znatnim povećanjem rizika od nastanka raka kože u kasnijem životu. No rizik od raka kože povećava se svakim izlaganjem ultraljubičastom (UV) zračenju u bilo kojoj dobi.
Količina oštećenja povećava se s trajanjem izlaganja suncu, a to će oštećenje biti intenzivnije ako se izlažete suncu dok je vrlo jako, dakle oko podneva, tijekom najtoplijeg dijela dana (tj. od 11:00 do 15:00) i tijekom ljetnih mjeseci. Opekline od sunca mogu se dobiti i kada je oblačno ili maglovito zato što kroz oblake i maglu prolazi do 80 % UV zračenja. Suncobranima kakvi se nalaze na plažama zaustavlja se približno 40 – 50 % UV zračenja. Ostatak dolazi do kože prolaskom kroz suncobran i odražavanjem od pijeska.
Preplanulost, odnosno tamnjenje kože zaštitna je reakcija kože na oštećenja uzrokovana ultraljubičastim (UV) zračenjem sunca ili intenzivnih umjetnih izvora UV‑a (kao što su solariji). Stoga je preplanula koža znak oštećenja od sunca i „zdrava preplanulost” ne postoji. Ako je izlaganje suncu intenzivno i traje duže vrijeme, razvit će se opekline od sunca.
Važno je kožu zaštititi tijekom svih aktivnosti na otvorenom (sport, vrtlarstvo, vožnja biciklom, hodanje, sunčanje, plivanje itd.). Najbolji način zaštite kože jest izbjegavanje snažne i izravne sunčeve svjetlosti, osobito u ljetnim mjesecima te od 11:00 do 15:00 sati. Najbolji je način zaštite zadržavanje u hladu. Izađete li na sunce, najbolja je zaštita komotna odjeća dugih rukava i šešir široka oboda. Najbolja se zaštita od sunčeve svjetlosti osigurava gusto tkanom odjećom. Sunčane naočale s filtrom za zaštitu od UV zračenja štite oči od štetnih učinaka sunčeve svjetlosti. Sredstva za zaštitu od sunca ne služe produžavanju vremena koje provodite na suncu nego zaštiti od sunca kada se ono ne može izbjeći. Općenito se za svakodnevne aktivnosti savjetuje upotreba sredstva za zaštitu od sunca s najmanjim faktorom zaštite od sunca (SPF) 15, a tijekom sunčanih dana na odmoru s SPF‑om 30 i većim.
Solariji su strojevi koji emitiraju ultraljubičasto (UV) zračenje. To UV zračenje ima isto štetno djelovanje na vašu kožu kao i prirodna sunčeva svjetlost, a zato što je takvo izlaganje nepotrebno treba ga uvijek izbjegavati. Ista vrsta UV zračenja koja potiče tamnjenje kože povećava i rizik od raka kože i oštećuje kožu.
Vitamin D je važan jer može utjecati na smanjivanje rizika od nekoliko vrsta raka te je obično dovoljno i samo malo vremena provedenog na otvorenom kako bi se izbjeglo njegovo pomanjkanje. Za proizvodnju dovoljnih količina vitamina D obično je dovoljno da, na primjer, boravite na otvorenom u proljeće i ljeto svakoga dana oko podne približno 10 – 15 minuta (dok su vam lice, ruke i noge nezaštićene). Zimi se boravak na otvorenom može produžiti ili možete prilagoditi prehranu tako da sadržava više vitamina D (npr. ulje jetre bakalara, više (masne) ribe, žumanjci i iznutrice, recimo jetra).
